Pojam/Definicija:
- Pravni subjektivitet (pravna sposobnost) znači da je privredno društvo pravno lice, te time može biti samostalni nosilac prava i obaveza koje priznaje pravni poredak.
- U pravu Srbije, svi oblici privrednog društva (i društva lica i društva kapitala) imaju svojstvo pravnog lica.
Pravna priroda i osnovne karakteristike:
- Pravne posledice subjektiviteta:
- Društvo je nosilac prava i obaveza (može biti vlasnik, ugovorna strana, oštećeni, tužilac/tuženi, pa i krivično odgovorno lice).
- Pravno je odvojeno od svojih članova i zaposlenih (ima svoja lična obeležja poput poslovnog imena, sedišta, matičnog i poreskog broja).
- Ima sopstvenu imovinu odvojenu od imovine članova. Društvo ne odgovara za obaveze članova, niti članovi odgovaraju za obaveze društva, osim u zakonom predviđenim izuzecima.
- Obim pravne sposobnosti:
- Opšta pravna sposobnost: Pravilo je da društva u Srbiji imaju opšti subjektivitet – mogu biti nosioci svih prava i obaveza, osim onih koja su isključivo vezana za ljudsko biće (npr. rodbinski odnosi, lečenje), ali mogu imati pravo na ime, ugled ili biti testamentalni naslednici.
- Posebna pravna sposobnost: Rezervisana je za posebna društva (banke, osiguravajuća društva) koja smeju obavljati samo poslove u okviru svoje delatnosti. Ipak, ako zaključe ugovor van te delatnosti, ugovor je punovažan radi zaštite trećih savesnih lica, ali društvo odgovara za privredni prestup.
- Poslovna i deliktna sposobnost: Društvo ima potpunu poslovnu i deliktnu sposobnost od trenutka osnivanja. Može samostalno da zaključuje ugovore, ali i da prouzrokuje ili trpi štetu.
Ratio legis (Zaštita poverilaca – Proboj pravne ličnosti): Iako članovi ne odgovaraju za obaveze društva jer su to dva odvojena pravna subjekta, sud može narediti tzv. proboj pravne ličnosti ukoliko članovi zloupotrebe pravno lice da bi oštetili poverioce, te ih tada učiniti lično odgovornim za dugove društva.
Osnivanje i akti:
- Pravni subjektivitet, kao i puna poslovna i deliktna sposobnost, stiču se upisom osnivanja u registar.
- Zaštita pravnog prometa: Podaci o društvu objavljuju se na internet stranici registra. Treća savesna lica se štite ukoliko se pouzdaju u te podatke. Pravna pretpostavka je da su treća lica upoznata sa registrom narednog dana od objavljivanja. (U prvih 15 dana od objavljivanja treće lice može dokazivati da nije znalo za podatak i tražiti poništaj posla).
Organi društva (Upravljanje i Zastupanje):
- S obzirom na to da je pravno lice fikcija i nema sopstvenu svest i volju, ono deluje isključivo kroz svoje organe i zastupnike (fizička lica).
- Kod društava lica zastupnici su obično sami članovi, dok su kod društava kapitala to direktori ili drugi ovlašćeni zastupnici.
Prava i obaveze članova/akcionara:
- Članovi društva u svojoj ličnoj imovini imaju samo udele u osnovnom kapitalu.
- Ukoliko član ima lični dug, njegov privatni poverilac nema pravo da se naplati iz imovine privrednog društva, već isključivo može zapleniti i prodati udeo/akcije tog člana.
Prestanak/Statusne promene:
- Pravni subjektivitet se gubi brisanjem iz registra, čemu mora prethoditi postupak uređenja imovinskih odnosa: likvidacija, stečaj ili statusna promena.
- Tokom stečaja i likvidacije, poslovna sposobnost društva se ograničava isključivo na poslove potrebne za sprovođenje prestanka (u stečaju upravljanje preuzima stečajni upravnik).
- Kod statusnih promena (npr. pripajanje), društvo gubi subjektivitet, ali njegova prava i obaveze ne prestaju, već putem univerzalne sukcesije prelaze na društvo sticaoca.
Uporedno pravo i istorijski kontekst (Napomena): Dok anglosaksonsko pravo (SAD, ranije i UK) tradicionalno primenjuje ultra vires doktrinu prema kojoj su poslovi van registrovane delatnosti ništavi (kako bi se ulagači zaštitili od samovolje direktora), zemlje EU i Srbija su usvojile sistem opšte pravne sposobnosti kako bi zaštitile pravnu sigurnost i savesna treća lica u pravnom prometu. Takođe, u Nemačkoj i UK samo društva kapitala imaju svojstvo pravnog lica, za razliku od Srbije gde to svojstvo imaju sva privredna društva.
