Pravno je važno da li je pravno lice:
- po svojoj strukturi – udruženje ili ustanova
- po cilju i vrsti delatnosti – komercijalna ili nekomercijalna
- po tipu svojine – jednosvojinsko pravno lice ili mešovito
Pravna lica se u našem pravu ne dele na javnopravna i privatnopravna.
Udruženja i ustanove
Udruženje (universitas personarum) je skup lica – članova, udruženih radi ostvarivanja zajedničkog cilja.
- deoničko društvo, zadruga, politička stranka
Ustanova (universitas bonorum) je skup dobara namenjenih ostvarivanju nekog cilja na korist drugih – destinatera.
- zadužbina, gradski muzej, nacionalna biblioteka
Udruženje i ustanova razlikuju se po svojoj strukturi, kao i po vrsti učesnika.
- Udruženje čine članovi
- udružili su se radi ostvarenja nekog svog zajedničkog cilja
- deluje u interesu članova
- članovi gospodare organizacijom
- svojom voljom mogu organizaciji promeniti cilj, delatnost i uređenje, i ukinuti je
- autonomna organizacija
- pravna razdvojenost udruženja od članova može biti i slaba tj. lična veza izraženija
- personalni supstrat – učesnici udruženja se služe imovinom udruženja da bi ostvarili svoje ciljeve
- Ustanova nema članove
- učesnici ustanove ostvaruju cilj koji je odredio neko drugi – osnivač
- deluje u interesu korisnika – destinatera
- ni osnivači ni učesnici ne mogu svojom voljom organizaciji promeniti cilj, delatnost i uređenje, niti je ukinuti
- pravna radzdvojenost ustanove od osnivača i učesnika je izrazitija, tj. lična veza slaba ili je nema
- realni supstrat – učesnici ustanove služe imovini ustanove da bi ostvarili ciljeve kojima je imovina nepovratno posvećena, u prvi plan ističe imovinu
Udruženje je organizacija čiji je cilj, postojanje, uređenje i funkcionisanje opredeljuju sami članovi.
Važne podele udruženja:
- Po broju članova:
- ne odlučuje broj učesnika, nego broj članova
- učesnik je svako ko je u sastavu organizacije (organ, član, zaposleni)
- član je samo onaj učesnik koji ima odgovarajući (članski) status
- ko u odnosu sa organizacijom ima prava i obaveze određene vrste
- pravo na udeo u dobiti, na učešće u upravljanju, u vođenju poslova
- Jednočlana – inokosna, unipersonalna
- ima samo jednog člana
- jednom jedinom učesniku pripadaju sva članska prava i obaveze
- deoničko društvo sa jednim deoničarem, društvo sa ograničenom odgovornošću sa jednim članom
- mogu biti samo ona kojima to dopušta njihova priroda i propis
- zadruga upravo nastaje radi uzajamnog pomaganja, pa ne može neko sam sebi biti zadrugar
- komanditno društvo rezultat je potrebe da se podele uloge između komplementara i konditora;
- deoničarsko društvo, društvo sa ograničenom odgovornošću mogu biti jednočlana
- može biti jednočlano od početka
- ako jedno lice npr. upiše sve deonice, uplati sve udele društva sa ograničenom odgovornošću
- može to postati naknadno, pretvaranjem višečlanog u jednočlano
- što se u jednom licu steknu sve deonice ili svi udeli
- samo određenim vrstama višečlanih udruženja je dopušteno da prerastu u jednočlana, a da se time ne ugase
- Višečlana – kolegijalna, multipersonalna, udruženja u užem smislu
- ako više učesnika ima status člana
- dovoljno je da udruženje ima bar dva člana, osim ako njegova priroda ili propis zahtevaju veći broj
- za zadrugu tri, za političku stranku sto
- maksimalan broj članova propisuje se samo izuzetno
- neposredno
- društvo sa ograničenom odgovornošću imati najviše 30 članova
- posredno
- ograničenim brojem deonica
- sve vrste udruženja mogu biti višečlana
- svako jednočlano uvek može postati višečlano
- Po intenzitetu lične veze između člana i udruženja i između članova međusobno
- lična – personalna, intuitu personae
- jaka lična veza između člana i udruženja i između članova međusobno
- Član udruženja postaje se svojom voljom. Članovi saglasnim izjavama volje uređuju i menjaju organizaciju i međusobne odnose
- Članovi su nezamenljivi, članstvo je neprenosivo i nenasledivo. Izmena člana iziskuje saglasnost svih.
- Svaki član učestvuje u odlučivanju, upravljanju i vođenju poslova. Za odluku je potrebna jednoglasnost.
- Samo član može biti organ.
- Članovi svojom imovinom odgovaraju za obaveze udruženja.
- Ime člana sadrži se u imenu udruženja
- npr. savezna država, komanditno društvo
- korporativna – korporacije, nelična
- slaba lična veza udruženja i člana i članova međusobno
- Članom udruženja nekada se postaje i bez obzira na volju. Organizacija i međusobni odnosi članova uređuju se i menjaju aktom koji ne podrazumeva saglasnost svih.
- Članovi su izmenjivi, a članstvo prenosivo i nasledivo. Ne traži se pristanak svih za promenu č Lične okolnosti ne uzrokuju prestanak udruženja.
- Upravljati i voditi poslove udruženja mogu i lica koja nisu članovi. Odlučuje se većinom glasova.
- Uloga organa nije rezervisana samo za članove
- Za obaveze udruženja isključivo ono odgovara svojom imovinom
- Ime udruženja ne mora da sadrži ime č
- npr. deoničarsko društvo, zadruga, opština, komora, sindikat
Ustanova je organizacija čiji cilj, uređenje i način funkcionisanja određuje osnivač, a u život sprovode učesnici.
- Ni osnivač ni učesnici ne gospodare ustanovom, ne odgovaraju svojom imovinom za njene obaveze.
- uticaj osnivača na cilj, uređenje i funkcionisanje iscrpljuje se aktom o osnivanju
- samo nadzire kako učesnici ostvaruju cilj ustanove
- ni osnivač ni učesnici ne mogu po svom nahođenju ukinuti ustanovu, jer
- ona ne postoji u njihovom interesu, već u korist trećih lica – destinatera
- ni korisnici ne mogu da je ukinu, jer niti su je osnovali niti su njeni učesnici
- jednom osnovana, ustanova pripada sebi samoj
Zadužbina je organizacija čiju je imovinu osnivač nepovratno namenio da svojim prihodima dobročino ostvaruje neki društveno koristan cilj.
- ciljevi su po pravilu mecenatski ili humanitarni.
- mecenatski: pomaganje i unapređivanje obrazovanja, kulturnog, umetničkog, naučnog stvaralaštva
- humanitarni: zaštita siromašnih, starih, bolesnih, dece, socijalno ugroženih
- način ostvarivanja tih ciljeva isključivo je nenaplatan.
- zadužbina je uvek dobrotvorna ustanova – princip altruizma
- činidbe vrši korisnicima dobročino, bez naknade, protivkoristi i ekvivalentnosti
- destinateri su lica koja uživaju činidbe zadužbine
- čija dela ona izdaje, čije školovanje stipendira, čije objekte održava
Po krugu korisnika zadužbine su privatne ili javne.
- Privatne zadužbine deluju u korist zatvorenog kruga lica, koja pripadaju nekoj instituciji – nekoj porodici, preduzeću, fakultetu itd.
- Zadužbine preduzeća i drugih organizacija koriste pripadnicima nekog preduzeća ili druge organizacije
- pomažu penzionisane članove, članove porodica radnika nastradalih na radu
- Crkvene zadužbine ustanovljavaju se u korist pripadnika neke crkve ili reda
- radi održavanja crkvenih objekata, školovanja pripadnika monaškog reda
- Porodične zadužbine namenjene su članovima porodice
- snošenje troškova školovanja potomaka te porodice, namenskom pomaganju određene generacije
- Kod javnih zadužbina krug mogućih korisnika je otvoren, nije sveden na pripadnike neke institucije.
- kada je svrha zadužbine ekonomska pomoć učesnika određenog rata, snošenje troškova lečenja žrtava neke nuklearne havarije, stipendiranje studijskih boravaka naučnika
Nije dopušteno da se zadužbina osnuje u korist unapred individualno određenog ili određenih lica.
Ako su pravilima zadužbine precizno određeni kriterijumi ko može biti korisnik, tada lice koje ispunjava tako određene uslove samim ispunjenjem po sili zakona stiče subjektivno pravo na činidbu zadužbine.
Kada je zadužbina ovlašćena da diskrecionom ocenom izabere korisnika, subjektivno pravo na činidbu zadužbine stiče se tek na osnovu akta kojim je izvršen izbor.
Promena cilja zadužbine, upotreba imovine za drugi cilj, kao i promena načina ostvarivanja cilja, dopušteni su jedino ako je ostvarenje izvorno zadatog cilja ili na izvorno zadat način postalo nemoguće ili besmisleno.
- prihodi i imovina nisu više dovoljni za ostvarenje zadate svrhe ili na zadati način.
Ostvarivanju cilja zadužbine ne služi sama osnivačka imovina
- Prihodi od imovine zadužbine
- kamate dividende, dobijene zakupnine, autorski honorari
- Prihodi stečeni po drugom osnovu
- poklonima, legatima, naknadom štete, dobrotvornom akcijom
- Prihodi ostvareni obavljanjem privredne delatnosti
- može da obavlja privrednu delatnost da bi namakla sredstva za ostvarivanje svog cilja – tzv. preduzetnička zadužbina
- ne sme koristiti ni osnivačku imovinu, ni onaj deo prihoda od imovine zadužbine i prihoda stečenih po drugom osnovu, koji je potreban za ostvarivanje cilja zadužbine
- privrednu delatnost može da obavlja
- sama – tzv. zadužbina-preduzeće
- ulažući u drugo preduzeće
- kao akcionar u deoničarskom društvu, kao imalac udela u društvu sa ograničenom odgovornošću – tzv. holding-zadužbine
- sticanje dobiti u oba slučaja je sredstvo a ne cilj
U našem pravu zadužbina se javlja kao zadužbina u užem smislu, fond ili fondacija.
- Razlikuju se po osnivaču, osnivačkom aktu, osnivačkim sredstvima i upravljač
- Zadužbina u užem smislu
- osnivaju je samo jedno ili više fizičkih lica
- testamentom, jednostranim pravnim poslom inter vivos, ugovorom ili zajedničkim (višestranim) aktom o osnivanju
- od sredstava u privatnoj svojini
- njome upravlja osnivač ili fizičko lice kome on to poveri
- Fondacija
- osnivaju je samo jedno ili više pravnih lica
- svojim opštim aktom
- od sredstava u društvenoj svojini
- fizička lica mogu samo naknadno da pristupe osnovanoj fondaciji kao suosnivači
- njome upravlja njen kolegijalni organ
- Fond
- osnivaju ili samo fizička lica aktima i sredstvima kao za zadužbinu ili samo pravna lica zajedno ugovorom ili zajedničkim aktom
- od obe vrste sredstava
- upravlja ili osnivač ili kolegijalni organ organizacije kojoj osnivač poveri fond na upravljanje
Ostale ustanove su npr. narodna banka, fondovi za zapošljavanje, stanovanje, socijalnu zaštitu, tzv. samostalni fondovi, bolnice, radio-difuzne ustanove, biblioteke, fakulteti.
- Razlike od zadužbine:
- Ostale ustanove obrazuju i od protivčinidaba korisnika (od ulaznica, pretplate, participacije)
- Korisnik može da bude svako ko izjavi volju – obavezno kontrahiranje
- Učesnici su posredstvom predstavnika uključeni u organe upravljanje mnogih ustanova
- Uticaj osnivača na promenu uređenja, funkcionisanje i ukidanje ostalih ustanova veći je nego kod zadužbina.
Komercijalna i nekomercijalna pravna lica
Komercijalna (preduzetnička, lukrativna, profitna) organizacija dela prvenstveno da bi ostvarivala dobit (sa lukrativnim ciljem), a nekomercijalna nema takav cilj (već idealan).
Dobit je prvenstveni cilj ako organizacija svoju delatnost vrši:
- uz naknadu – preduzimajući teretne pravne poslove
- na tržištu – po principu ponude i tražnje i u uslovima konkurencije
- sistematski – a ne tek od slučaja do slučaja
- kao svoju osnovnu delatnost – a ne kao sporednu ili jednu od sporednih
- Kada nedostaje neki od tih elemenata, organizacija je nekomercijalna.
I privredna delatnost i neprivredna delatnost mogu se vršiti kako radi dobiti – komercijalno, tako i bez težnje dobiti – nekomercijalno.
- privredna – proizvodnja robe , trgovina, promet robe, kapitala, rada
- nekomercijalne organizacije su npr. proizvodna zadruga, stambena zadruga
- komercijalne npr. zadružno proizvodno preduzeće, zadružno stambeno preduzeće, izdavačko preduzeće
- neprivredna – obrazovanje, nauka, kultura
- nekomercijalne npr.javne bolnice, škole, muzeji
- komercijalne npr. privatne bolnice, muzičke, sportske škole
Priroda organizacije višestuko je važna.
- za komercijalne organizacije predviđeni su kao obavezni drugačiji statusni oblici nego za nekomercijalne
- osnovni obavezan statusni oblik pravnog lica za komercijalnu organizaciju je preduzeće
- za nekomercijalnu ustanova
- sloboda izbora postoji samo između predviđenih tipova preduzeća
- hoće li se organizovati kao trgovačko društvo, deoničko, komanditno
- pravni režim preduzeća drugačiji je od pravila koja važe za ustanove
- različiti su uslovi i postupak osnivanja
- način priznavanja pravne sposobnosti
- uređenje
- vrste i sastav organa
- nadzor
- izvori imovine
- prestanak
- mogućnost stečaja
- nije ista ni sudska nadležnost – sudovi opšte nadležnosti ili privredni sudovi
- privredni sudovi su uvek nadležni za sporove iz privrednih odnosa komercijalnih pravnih lica
Jednosvojinska i mešovita pravna lica
Sredstva pravnog lica mogu biti u pravnom režimu društvene, državne, zadružne i privatne svojine.
Ako su sva sredstva pravnog lica podvrgnuta samo jednom od tih režima, pravno lice je jednosvojinsko: društveno pravno lice, državno pravno lice, zadružno pravno lice ili privatno pravno lice.
Kada za sredstva važe bar dva režima, pravno lice je mešovito (višesvojinsko): privatno-državno pravno lice, privatno-društveno, privatno-zadružno-državno.
Vrsta svojine višestruko je pravno važna.
- sve vrste pravnih lica ne mogu se osnivati svakom vrstom osnivačke svojine, niti mogu imati svaku vrstu prava svojine
- nekima priroda stvari određuje moguću vrstu ili vrste prava svojine, a drugima propis
- statusni oblik koji se naziva društveno preduzeće predviđen je samo za sredstva u društvenoj svojini
- privatno preduzeće – samo za ona u privatnoj svojini
- zadružno – samo u zadružnoj svojini
- kod drugih vrsta pravnih lica jedan te isti statusni oblik moguć je bez obzira na vrstu svojine
- ni promena vrste svojine tokom postojanja pravnog lica ne iziskuje da se promeni vrsta pravnog lica
- neke vrste pravnih lica, koje mogu biti osnovane samo određenom vrstom svojine, mogu potom od časa nastanka ili kasnije promeniti vrstu svojine
- zadužbina se osniva isključivo od sredstava u privatnoj svojini
- osnivač može odrediti aktom o osnivanju da u času nastanka pravnog lica sredstva pređu u drugu vrstu svojine
- vrsta svojine može da utiče i na vrstu dopuštene delatnosti, na uslove i način sticanja pravne sposobnosti, način upravljanja, vrstu i sastav organa, vrstu organizacionih pravila
Privatnopravna i javnopravna pravna lica
- podela je strana našem pravu, a u poretcima nemačkog i francuskog uticaja trojako je pozitivna
- materijalnopravno, procesnopravno i zakonodavno