Zabrana približavanja i komunikacije sa oštećenim

Ovu meru uvodi ZID KZ iz 2009.

Sporno je pitanje efikasnosti primene ove mere bezbednosti, jer nije rešene situacija kada osuđeni prekrši zabranu.

  • bolje rešenje je bilo da je ona predviđena kao jedna od obaveza u okviru zaštitnog  nadzora pod koji se može staviti učinilac kome je izrečena uslovna osuda
  • postojala bi onda mogućnost opoziva uslovne osude ako ne ispunjava ovu obavezu

Zato bi bilo bolje da se predvidi kao obaveza kod uslovne osude sa zaštitnim nadzorom, a da se ona opozove kada učinilac tu obavezu ne ispunjava.

Sud učiniocu krivičnog dela može zabraniti:

  • približavanje oštećenom na određenoj udaljenosti
  • pristup u prostoru oko mesta stanovanja ili rada oštećenog
  • dalje uznemiravanje oštećenog
  • dalju komunikaciju sa oštećenim

ako se opravdano može smatrati da bi dalje vršenje takvih radnji bilo opasno po oštećenog.

Ova mera bezbednosti može trajati najduže 3 godine, a nije propisano koliko može trajati najkraće.

  • ZID 2012. dopunio tako što je propisano da to vreme ne može biti kraće od 6 meseci

U njeno trajanje se ne uračunava vreme provedeno u pritvoru kao ni svako drugo lišenje slobode u vezi sa krivičnim delom

Ukoliko prestanu razlozi zbog kojih je izrečena može se ukinuti i pre vremena na koje je izrečena.

Proterivanje stranca iz zemlje

Ova mera bezbednosti sastoji se u proterivanju sa teritorije Srbije lica stranog državljanstva ili lica bez državljanstva za vreme koje odredi sud, u rasponu od 1 do 10 godina.

Uslov za primenu ove mere bezbednosti je nepoželjnost boravka stranca na teritoriji Srbije.

  • ne treba ga shvatiti u smislu političke nepoželjnosti

Prilikom izricanja ove mere bezbednosti uzima se u obzir:

  • težina krivičnog dela
    • treba voditi računa o principu srazmernosti
  • pobude iz kojih je delo učinjeno
  • način izvršenja krivičnog dela
  • druge okolmosti koje utiču na nepoželjnost lica

Ova mera bezbednosti može se izreći za sva krivična dela ukoliko postoji osnova za zaključak o nepoželjnosti stranca.

Sporno je da li se može izreći strancu koji je dobio azil

  • polazeći od cilja azila isključuje se ta mogućnost
  • sada je izričitom odredbom propisano da se ova mera bezbednosti ne može izreći učiniocu koji uživa zaštitu u skladu sa ratifikovanim međunarodnim ugovorima

Pomilovanjem se može ukinuti i skratiti trajanje

Oduzimanje predmeta

Za razliku od ostalih mera bezbednosti koje su lične prirode, ova mera bezbednosti je jedina mera stvarnog karaktera.

Oduzeti se mogu oni predmeti koji su upotrebljeni za izvršenje rkivičnog dela, koji su bili namenjeni izvršenju krivičnog dela i koji su nastali izvršenjem krivičnog dela.

Govori se, dakle, o tri vrste predmeta koji se mogu oduzeti, ali je reč u stvari o dve vrste predmeta, a to su:

  • predmeti koji su bili upotrebljeni ili namenjeni za izvršenje krivičnog dela
    • to su oni predmeti kojima se preduzima radnja izvršenja – koji su upotrebljeni prilikom izvršenja krivičnog dela ili su tome bili namenjeni
    • predmeti koji se koriste za preduzimanje pripremnih radnji ili predmeti koje učinilac koristi posle izvršenja krivičnog dela nisu predmeti koji su bili upotrebljeni ili namenjeni za izvršenje krivičnog dela i zato se ne mogu oduzeti primenom ove mere bezbednosti
      • nije predmet u tom smislu vozilo koje je učinilac koristio da bi se prevezao do mesta izvršenja ili da bi pobegao posle izvršenja krivičnog dela
  • predmeti koji su nastali izvršenjem krivičnog dela
    • to su oni predmeti koji su rezultat krivičnog dela – koji su nastali radnjom izvršenja
    • pod ovim predmetima se ne podrazumevaju predmeti koji su pribavljeni izvršenjem krivičnog dela
      • u tom slučaju se primenjuje mera oduzimanja imovinske koristi

ZID KZ 2009. – Ne zahteva se da je predmet u svojini učinioca, već se predmet može oduzeti i kada nije u svojini učinioca

Uslovi za primenu ove mere

  • ukoliko i dalje postoji opasnost da će određeni predmet biti upotrebljen za izvršenje krivičnog dela
  • kada je to neophodno radi zaštite opšte bezbednosti
  • kada to naložu razlozi morala

Više se ne zahteva da je predmet u svojini učinioca.

Može biti primenjena čak i prema žrtvi krivičnog dela

Vlasnik tog predmeta ima pravo na naknadu štete od učinioca zbog njegovog oduzimanja.

Ova mera bezbednosti je fakultativnog karaktera, mada je moguće i zakonom predvideti obaveznu primenu ove mere, kao što je to učinjeno kod krivičnog dela falsifikovanja novca, propisano je obavezno oduzimanje lažnog novca nastalog izvršenjem tog krivičnog dela.

Može se odrediti i obavezno uništavanje oduzetih predmeta

Obavezno lečenje alkoholičara

Ova mera bezbednosti predviđena je za učinioce koji su krivično delo izvršili usled zavisnosti od upotrebe alkohola.

Za izricanje ove mere bezbednosti potrebna su 2 uslova:

  • da je krivično delo učinjeno usled zavisnosti od upotrebe alkohola
    • za razliku od narkomana, alkoholičari češće vrše krivična dela pod neposrednim uticajem alkohola
  • da postoji ozbiljna opasnost da će učinilac krivičnog dela usled zavisnosti i dalje vršiti krivična dela

Ova mera bezbednosti može se izreći uz:

  1. Kaznu zatvora
  2. Novčanu kaznu
  3. Uslovnu osudu
  4. Sudsku opomenu
  5. Oslobođenje od kazne

U slučaju kazne zatvora – ne sme trajati duže od kazne zatvora. Izvršava se u zavodu za izvršenje kazne zatvora ili odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi.

  • može trajati kraće ali ne i duže

U ostalim slučajevima – izdržava se na slobodi i ne može trajati duže od 2 godine.

Ako se učinilac ne podvrgne lečenju na slobodi sud će odrediti prinudno izvršenje.

Obavezno lečenje narkomana

Ova mera bezbednosti predviđena je za učinioce koji su krivično delo izvršili usled zavisnosti od upotrebe opojnih droga.

Za izricanje ove mere bezbednosti potrebna su 2 uslova:

  • da postoji uzročna veza između učinjenog krivičnog dela i zavisnosti od droge
    • ne traži se da je učinilac u vreme izvršenja krivičnog dela bio pod uticajem droge, već da je delo rezultat zavisnosti
      • narkomani vrlo često vrše dela protiv imovine kako bi došli do sredstava za drogu
  • da postoji ozbiljna opasnost da će učinilac krivičnog dela usled zavisnosti i dalje vršiti krivična dela.

Ova mera bezbednosti može se izreći uz:

  1. Kaznu zatvora
  2. Novčanu kaznu
  3. Uslovnu osudu
  4. Sudsku opomenu
  5. Oslobođenje od kazne

U slučaju kazne zatvora može trajati i duže od kazne zatvora, ali ne duže od 3 godine. Izvršava se u zavodu za izdržavanje kazne zatvora ili odgovarajućoj ustanovi.

  • vreme provedeno u ustanovi uračunava se u kaznu zatvora

U ostalim slučajevima izdržava se na slobodi i ne može trajati duže od 3 godine.

Ako se učinilac bez opravdanih razloga ne podvrgne lečenju na slobodi, sud će odrediti da se ova mera prinudno izvrši u zdravstvenoj ili drugoj specijalizovanoj ustanovi

Vrste i sistem mera bezbednosti u našem krivičnom pravu

Naše krivično pravo predviđa 1 1 mera bezbednosti:

  • Obavezno psihijatrijsko lečenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi
  • Obavezno psihijatrijsko lečenje na slobodi
  • Obavezno lečenje narkomana
  • Obavezno lečenje alkoholičara
  • Zabrana vršenja poziva, delatnosti ili dužnosti
  • Zabrana upravljanja motornim vozilom
  • Oduzimanje predmeta
  • Proterivanje stranca iz zemlje
  • Javno objavljivanje presude
  • Zabrana približavanja i komunikacije sa oštećenim
  • Zabrana prisustvovanja određenim sportskim priredbama

Ove mere se mogu klasifikovati prema različitim kriterijumima, a uobičajene su podele na:

  • Mere bezbednosti medicinskog karaktera i ostale mere bezbednosti
  • Mere bezbednosti ličnog i stvarnog karaktera
  • Mere bezbednosti sa lišenjem slobode i bez lišenja slobode
  • Obavezne i fakultativne
  • One koje se izriču samostalno ili uz neku drugu krivičnu sankciju

Mere bezbednosti su heterogene po svojoj prirodi.

Nisu predviđene kod pojedinih krivičnih dela već se primenjuju na osnovu odredaba Opšteg dela

Načelo legaliteta važi i u odnosu na njih

Trajanje mera bezbednosti je posebno određeno kod svake pojedine mere bezbednosti.

  • jedina mera čije je trajanje neograničeno je obavezno psihijatrijsko lečenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi.
  • niti sud određuje njeno trajanje prilikom izricanja niti zakon ograničava njeno trajanje, što znači da postoji mogućnost da lice koje je upućeno u zdravstvenu ustanovu u njoj ostane doživotno

KZ određuje međusobni odnos pojedinih mera bezbednosti prilikom njihovog izricanja u konkretnom slučaju, kao i njihov odnos sa drugim krivičnim sankcijama.

  • Samo kada je u pitanju neuračunljiv učinilac moguće je samostalno izreći dve mere bezbednosti: meru bezbednosti obaveznog čuvanja i lečenja u zdravstvenoj ustanovi i meru obaveznog psihijatrijskog lečenja na slobodi
    • uz te dve mogu se izreći i tri mere bezbednosti: zabrana vršenja poziva, delatnosti ili dužnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom, i oduzimanje predmeta
  • Bitno smanjeno uračunljivom licu uz kaznu ili uslovnu osudu: mera bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi i mera bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja na slobodi mogu se izreći 
  • Uz sudsku opomenu i oslobođenje od kazne: zabrana upravljanja motornim vozilom i oduzimanje predmeta.
  • Uz kaznu i uslovnu osudu: proterivanje stranca iz zemlje i zabrana prisustvovanja određenim sportskim priredbama
  • Uz novčanu kaznu, kaznu rada u javnom interesu, kaznu oduzimanja vozačke dozvole, uslovnu osudu i sudsku opomenu: zabrana približavanja i komunikacije sa oštećenim može se izreći 

Zabrana prisustvovanja određenim sportskim priredbama

Povod za propisivanje ove mere bezbednosti su neredi i vršenje krivičnih dela pre, u toku i neposredno posle fudbalskih utakmica.

Sud može učiniocu krivičnog dela izreći ovu meru bezbednosti kada je to neophodno radi zaštite opšte bezbednosti, može se izreći uz kaznu ili uslovnu osudu. Opštu bezbednost bi trebalo shvatiti kao bezbednost ljudi i imovine.

Ova mera bezbednosti se izvršava na taj način što je učinilac krivičnog dela dužan da se neposredno pre početka održavanja određenih sportskih priredbi lično javi službenom licu u područnoj policijskoj stanici na području na kom se učinilac zatekao i da boravi u njihovim prostorijama za vreme održavanja sportske priredbe.

Međutim, u pogledu izvršavanja ove mere javljaju se neka pitanja načelnog i organizacionog karaktera:

  • ovde se u stvari radi o nekoj vrsti preventivnog policijskog pritvora, jer boraviti u ovom slučaju znači biti lišen slobode
  • smeštajni kapaciteti u policijskim stanicama su ograničeni, stoga boravak drugih lica u njihovim prostorijama ometa njihov normalan rad

Vreme trajanja ove mere određuje sud prilikom njenog izricanja, u rasponu od 1-5 godina.

  • ukoliko je učinilac osuđen i na kaznu zatvora, vreme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne uračunava se u vreme trajanja ove mere.
  • ako posle izdržane kazne zatvora učinilac prekrši zabranu prisustvovanja sportskim priredbama, sud ga može kazniti zatvorom od 30 dana do 3 meseca.
  • u slučaju da je ova mera izrečena uz uslovnu osudu, sud će odrediti da će se ta uslovna osuda opozvati ako učinilac prekrši zabranu prisustvovanja određenim sportskim priredbama.

Zakonom se može odrediti obavezna zabrana prisustvovanja određenim sportskim priredbama, što je učinjeno kod krivičnog dela „Nasilničko ponašanje na sportskoj priredbi ili javnom skupu“.

Javno objavljivanje presude

Ova mera bezbednosti se izriče u dve situacije:

  • kada je krivično delo učinjeno putem sredstava javnog informisanja – Cilj je da otkloni štetne posledice osude
  • kada je krivično delo prouzrokovalo opasnost za život ili telo ljudi, ako objavljivanje presude može da doprinese otklanjanju ili umanjenju te opasnosti

Presuda se objavljuje o trošku učinioca.

Kada je reč o učinjenom krivičnom delu putem sredstava javnog informisanja, sud može odlučiti da se presuda objavi istim putem.

Sud će odlučiti da li će presuda biti objavljena u celini ili delimično.

Ova mera bezbednosti se mora izvršiti u roku od 30 dana od pravnosnažnosti presude.

Radi se o fakultativnoj meri bezbednosti, ali se može predvideti i kao obavezna.

Ova mera bezbednosti se izriče uz:

  • osudu na kaznu
  • uslovnu osudu
  • sudsku opomenu
  • oslobođenje od kazne

Određen je kratak rok u kom se ona mora izvršiti – 30 dana od dana pravosnažnosti presude

Zabrana upravljanja motornim vozilom

Ova mera bezbednosti predviđena je za učinioce krivičnih dela ugrožavanja javnog saobraćaja.

Može se izreći ako težina učinjenog krivičnog dela, okolnosti pod kojima je delo izvršeno, ili ranije kršenje saobraćajnih propisa pokazuju da je opasno da učinilac i dalje upravlja motornim vozilom.

Zabrana se odnosi na upravljanje vozilom određene vrste ili kategorije – ako je učinilac izvršio krivično delo ugrožavanja javnog saobraćaja vozeći autobus (D kategorija) izreći će mu se mera zabrane upravljanja vozilom D kategorije, a ne svih kategorija.

Mera bezbednosti izvršava se oduzimanjem vozačke dozvole.

  • ukoliko se izriče licu koje nema položen vozački ispit sastoji se u zabrani izdavanja vozačke dozvole
  • ukoliko se izriče licu koje ima stranu vozačku dozvolu, zabrana se odnosi na korišćenje te dozvole u Srbiji
  • ova mera traje od 3 meseca do 5 godina, a njeno trajanje se može naknadno skratiti ukoliko su protekle 3 godine
  • Kada je izrečena uz uslovnu osudu, postoji mogućnost opozivanja uslovne ako učinilac prekrši zabranu
  • Pomilovanjem se može ukinuti ili odrediti kraće trajanje

Izricanje ove mere je fakultativnog karaktera, ali se zakonom može propisati obavezno izricanje ove mere.

Zabrana vršenja poziva, delatnosti i dužnosti

Ova mera bezbednosti izriče se kako uračunljivom, tako i neuračunljivom licu:

  • uračunljivom licu izriče se uz: kaznu, sudsku opomenu, uslovnu osudu, oslobođenje od kazne
  • neuračunljivom licu izriče se uz: meru bezbednosti obaveznog psihijatijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi i meru bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja na slobodi

Ova mera bezbednosti sastoji se u zabrani vršenja:

  • određenog poziva
  • određene službe
  • određene delatnosti
  • svih ili nekih dužnosti vezanih za korišćenje, upravljanje, raspolaganje ili rukovanje tuđom imovinom ili čuvanjem te imovine

U presudi se mora tačno odrediti na šta se zabrana odnosi.

Ranije zakonsko rešenje postavljalo je dva uslova:

  • Da je učinilac zloupotrebio svoj položaj, vršenje delatnosti ili dužnosti radi izvršenja krivičnog dela
  • Da se opravdano može smatrati da bi njegovo dalje vršenje delatnosti bilo opasno

Međutim, to rešenje je odbačeno, jer postoje krivična dela koja se mogu vršiti samo kroz zloupotrebu, pa je taj uslov uvek ispunjen. Stoga se ova mera može izreći ukoliko je dalje vršenje delatnosti opasno.

Kada je izrečena uz uslovnu, sud može pri izricanju uslovne odrediti da će se ta osuda opozvati ako učinilac prekrši zabranu vršenja poziva delatnosti ili dužnosti

Ova mera može trajati od 1 do 10 godina, a vreme provedeno u zatvoru ili ustanovi se ne uračunava u vreme trajanja mere.

Trajanje mere se može i skratiti, pod određenim uslovima, ako su protekle tri godine.

Takođe, pomilovanjem se može odrediti ukidanje ili kraće trajanje ove mere bezbednosti.

Obavezno psihijatrijsko lečenje na slobodi

Mera bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja na slobodi izriče se samostalno neuračunljivom učiniocu, a u dva slučaja i bitno smanjeno uračunljivom licu:

  • uz uslovnu osudu
  • kada je bitno smanjeno uračunljiv učinilac posle obustave izvršavanja mere bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi pušten na uslovni otpust

Što se tiče uslova za primenu ove mere, takođe se radi o opasnom učiniocu, ali je za  otklanjanje te opasnosti dovoljno njegovo lečenje na slobodi.

U savremenoj psihijatriji su prisutna shvatanja da se u nekim slučajevima bolji uspeh u lečenju može postići bez hospitalizacije, u normalnim životnim uslovima što je bio i razlog uvođenja ove mere u KZ SFRJ.

Opasnost mora biti ozbiljna kao i kod prethodne mere bezbednosti, ali se ne zahteva ni da to bude opasnost od vršenja težih krivičnih dela, već opasnost da će neuračunljivi učinilac učiniti bilo koje delo u zakonu predviđeno kao krivično delo, odnosno da će bitno smanjeno uračunljiv učinilac učiniti bilo koje krivično delo.

Ova mera bezbednosti može trajati najduže 3 godine, mada se ne vide uverljivi razlozi za to ograničenje. I ova mera bi mogla trajati neograničeno, s tim da se obustavlja onda kada prestane potreba za lečenjem.

U dva slučaja postoji mogućnost pretvaranja ove mere u meru bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi:

  • kada se učinilac ne podvrgne lečenju, odnosno kada ga samovoljno napusti
  • kada i pored lečenja, učinilac postane toliko opasan za okolinu da je potrebno njegovo lečenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi

Postoji i obrnuta situacija – kada više nije potrebno lečenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi, već je dovoljno samo lečenje na slobodi

KZ predviđa i mogućnost da se ova mera bezbednosti izvršava u odgovarajućoj ustanovi, ali ne duže od 15 dana neprekidno, odnosno 2 meseca ukupno.

Obavezno psihijatrijsko lečenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi

Mera bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi se može primeniti prema učiniocu koji je krivično delo učinio u stanju bitno smanjene uračunljivosti ili prema učiniocu koji je u stanju neuračunljivosti učinio protivpravno delo predviđeno u zakonu kao krivično delo.

Dakle, ova mera bezbednosti se može primeniti u odnosu na dve kategorije učinilaca:

  • bitno smanjeno uračunljive učinioce
  • neuračunljive učinioce

Za primenu ove mere bezbednosti potrebno je da budu ispunjena dva uslova:

  • da postoji ozbiljna opasnost da će učinilac učiniti teže krivično delo
    • od stava i teorije zavisi koja će se to dela smatrati težim krivičnim delom
    • utvrđivanje postojanja ozbiljne opasnosti zasniva se na prognozi budućeg ponašanja učinioca
    • dovoljna je verovatnoća da će učinilac ponavljati bilo koja krivična dela
    • KZ ograničava primenu ove mere samo na slučajeve kada postoji verovatnoća da će učinilac vršiti teža krivična dela, jer njena priroda i neograničeno trajanje ne daju osnova za primenu u slučajevima kada postoji opasnost da će učinilac vršiti samo neka lakša krivična dela
      • mora se voditi računa o principu srazmernosti.
    • Mora se doći do zaključka da postoji ozbiljna opasnost da će učiniti neko delo koje je u zakonu predviđeno kao teže krivično delo
      • kao kriterijum bi se mogla koristiti ista ona zaprećena kazna koja je uslov za kažnjavanje pokušaja krivičnog dela (5 godina ili teža kazna)
  • da je za otklanjanje te opasnosti potrebno njegovo lečenje i čuvanje u zdravstvenoj ustanovi
    • ovaj uslov je ujedno i kriterijum za izbor između ove mere i mere bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja na slobodi
    • kod procene da li je nužna ova mera ili je dovoljno lečenje na slobodi presudno je stručno mišljenje veštaka psihijatra

Neuračunljivom učiniocu ova mera se izriče kao samostalna sankcija, a bitno smanjeno uračunljivom uz kaznu i izvršava se pre kazne.

Ukoliko je takav učinilac u zdravstvenoj ustanovi proveo isto vreme ili duže od dužine izrečene kazne zatvora, time je ujedno izdržao kaznu.

Ako je proveo kraće vreme, sud će odlučiti da li će ga uputiti na izdržavanje kazne ili će ga pustiti na uslovni otpust ukoliko su ispunjeni uslovi za uslovni otpust

  • ukoliko je osuđeni pušten na uslovni otpust, postoji mogućnost primene mere bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja na slobodi sve dok traje uslovni otpust

Ova mera bezbednosti se izriče na neodređeno vreme, a o otpuštanju iz zdravstvene ustanove odlučuje sud rešenjem.

  • taj postupak se sprovodi po službenoj dužnosti, na predlog zdravstvene ustanove ili na predlog organa starateljstva

Nastanak, pojam i svrha mera bezbednosti

Iako se neke mere bezbednosti javljaju i pre nego što su se izdvojile od kazne, uobičajeno je da se njihovo prihvatanje kao posebnog tipa krivičnih sankcija vezuje za početak 20. veka.

Odlučujuću ulogu u tome imale su određene krivičnopravne škole:

  1. italijanska pozitivna škola
    • ekstremni stav o potpunoj zameni kazne merama bezbednosti, mada taj stav nije imao nikakvih izgleda da bude prihvaćen
  2. sociološke i neoklasične škole
    • imaju umereniji stav
    • mere bezbednosti postavljaju kao dopunske ili sporedne sankcije uz kaznu
    • taj stav je izvršio veliki uticaj na krivična zakonodavstva u mnogim zemljama.

Dvadesetih i tridesetih godina 20. veka u mnoge krivične zakonike se uvode mere bezbednosti kao posebna vrsta krivičnih sankcija, odvojene od kazne i danas ih poznaju skoro sva krivična zakonodavstva. Od tada dominira dualistički sistem krivičnih sankcija

  • kao cilj se postavljalo lečenje i popravljanje učinioca krivičnog dela, uvedene su da bi se specijalno preventivno delovalo na određene kategorije učinilaca u odnosu na koje kazna ne predstavlja adekvatnu reakciju

Ono što razlikuje meru bezbednosti od kazne je način ostvarivanja opšte svrhe krivičnih sankcija.

  • kod mera bezbednosti je u prvom planu specijalna prevencija, dok je generalna prevencija manje izražena nego kod kazne
  • kazna se nikada ne može izreći samo zbog specijalne prevencije, dok je kod mera bezbednosti to pravilo
  • kazna je okrenuta potencijalnim učiniocima, dok su mere bezbednosti predviđene da budu reakcija na individualnu opasnost određenog učinioca.
    • opasnost za okolinu, opasnost da se vrše nova krivična dela

RAZLOG POSTOJANJA MERA BEZBEDNOSTI je to da se kazna ne optereti previše specijalno-preventivnim zadacima i što osnov za izricanje kazne ne sme biti opasnost učinioca

  • Sama kazna ne može biti dovoljan način reagovanja na vršenje krivičnih dela.
  • Krivične sankcije su predviđene da budu reakcija na individualnu opasnost učinioca
  • Izbor, vrsta i trajanje mere bezbednosti određuje se na osnovu procene opasnosti učinioca

Svrha mera bezbednosti sastoji se u uklanjanju stanja ili uslova koji mogu biti od uticaja da učinilac ubuduće ne vrši krivična dela.

  • Pod pojmom stanja podrazumevaju se psihička stanja učinioca. Za izricanje mere bezbednosti traži se postojanje uzročne veze između njegovog psihičkog stanja i učinjenog krivičnog dela, kao i da takva stanja mogu voditi ponovnom vršenju krivičnog dela.
  • Pod pojmom uslovi se podrazumeva povezanost ličnosti učinioca i njegove sredine i prilika.

Za primenu mera bezbednosti traži se postojanje stanja ili uslova na osnovu kojih se sa visokim stepenom verovatnoće može zaključiti da će učinilac ponovo vršiti krivična dela, kao i da se merom bezbednosti ta stanja ili uslovi mogu otkloniti.