Pravne posledice otvaranja stečajnog postupka na pravne poslove i procesnopravne posledice
Otvaranje stečajnog postupka momentalno menja pravni režim kako ugovornih odnosa u kojima se dužnik nalazi, tako i svih sudskih i drugih postupaka koji se vode protiv njega. Cilj ovih posledica je zaštita stečajne mase od osipanja i uspostavljanje jedinstvenog postupka naplate.
Posledice na pravne poslove Sudbina pravnih poslova zavisi od njihove prirode (jednostrani ili dvostrani):
- Jednostrani pravni poslovi (Nalozi i ponude): Zakon propisuje da nalozi i neotpočete ponude automatski prestaju da proizvode pravno dejstvo danom otvaranja stečaja, osim ukoliko stečajni upravnik ne odluči drugačije.
- Dvostranoobavezni ugovori: Za stečajno pravo su od ključnog značaja takozvani obostrano neizvršeni dvostranoobavezni ugovori – to su ugovori kod kojih nijedna strana (ni dužnik ni treće lice) do dana otvaranja stečaja nije u celosti ispunila svoju obavezu (stepen delimičnog neizvršenja je irelevantan).
Pravo izbora stečajnog upravnika kod ugovora U odnosu na obostrano neizvršene ugovore, stečajni upravnik ima ekskluzivno pravo izbora – on može da optira između dve mogućnosti:
- Odbijanje (neprihvatanje) izvršenja ugovora:
- Stečajna masa ne odgovara za neizvršenje.
- Stečajni upravnik gubi pravo da traži ispunjenje od druge strane.
- Druga ugovorna strana stiče pravo da pretrpljenu štetu prijavi kao stečajni poverilac (ulazi u srazmernu deobu).
- Napomena: Ugovor i dalje ostaje pravno punovažan, samo se menja način sankcionisanja njegovog neizvršenja.
- Prihvatanje izvršenja ugovora:
- Stečajna masa stupa na mesto dužnika i postaje ugovorna strana.
- Upravnik zahteva puno ispunjenje od druge strane, ali istovremeno mora u celosti da izvrši obavezu dužnika.
- Potraživanje druge ugovorne strane dobija prioritetni status – ona se namiruje pre ostalih kao poverilac stečajne mase (u celosti).
Napomena (Izuzeci): Opšti režim izbora upravnika ima zakonske izuzetke kod specifičnih ugovora (npr. fiksni ugovori, zakup, osiguranje, lizing, licenca), gde se primenjuju posebna pravila radi dodatne zaštite stečajne mase ili saugovorača.
Procesnopravne posledice Ratio legis: Smisao stečaja je kolektivno namirenje. Kada bi se poveriocima dozvolilo da nastave individualne parnice i izvršenja, principi jednakosti i srazmernosti bi bili uništeni. Zato se procesne posledice svode na zabranu pokretanja i nastavljanja postupaka.
Zakon propisuje dve ključne procesne posledice:
- Prekid postupka: Po sili zakona se prekidaju svi sudski, upravni i arbitražni postupci protiv stečajnog dužnika i njegove imovine.
- Zabrana izvršenja i namirenja (Moratorijum): Od dana otvaranja stečaja nad dužnikom se ne može odrediti niti sprovesti prinudno izvršenje, a započeta izvršenja se prekidaju.
- Izuzetak od moratorijuma: Prinudno izvršenje u toku stečaja dozvoljeno je isključivo za poverioce stečajne mase i izlučne poverioce.
Prava obezbeđenih poverilaca u procesnom smislu Dejstvo moratorijuma se striktno proteže i na obezbeđene (razlučne i založne) poverioce, ali im zakon garantuje dva snažna mehanizma zaštite kako njihova založna prava ne bi izgubila smisao:
- Pravo na adekvatnu (odgovarajuću) zaštitu: Pravo poverioca da zahteva održavanje fizičkog stanja i vrednosti opterećene imovine na nivou na kom je bila pre uvođenja moratorijuma.
- Ukidanje zabrane izvršenja (Suspenzija moratorijuma): Stečajni sudija može doneti rešenje kojim ukida zabranu nad konkretnim predmetom zaloge, na maksimalni period od 9 meseci.
- Ovo razlučnom poveriocu omogućava da samostalno (van stečajne deobe) proda predmet obezbeđenja.
- Ukoliko ga u roku od 9 meseci ne proda, stečajni sudija po službenoj dužnosti donosi rešenje kojim se moratorijum ponovo uspostavlja.
