Iako se neke mere bezbednosti javljaju i pre nego što su se izdvojile od kazne, uobičajeno je da se njihovo prihvatanje kao posebnog tipa krivičnih sankcija vezuje za početak 20. veka.
Odlučujuću ulogu u tome imale su određene krivičnopravne škole:
- italijanska pozitivna škola
- ekstremni stav o potpunoj zameni kazne merama bezbednosti, mada taj stav nije imao nikakvih izgleda da bude prihvaćen
- sociološke i neoklasične škole
- imaju umereniji stav
- mere bezbednosti postavljaju kao dopunske ili sporedne sankcije uz kaznu
- taj stav je izvršio veliki uticaj na krivična zakonodavstva u mnogim zemljama.
Dvadesetih i tridesetih godina 20. veka u mnoge krivične zakonike se uvode mere bezbednosti kao posebna vrsta krivičnih sankcija, odvojene od kazne i danas ih poznaju skoro sva krivična zakonodavstva. Od tada dominira dualistički sistem krivičnih sankcija
- kao cilj se postavljalo lečenje i popravljanje učinioca krivičnog dela, uvedene su da bi se specijalno preventivno delovalo na određene kategorije učinilaca u odnosu na koje kazna ne predstavlja adekvatnu reakciju
Ono što razlikuje meru bezbednosti od kazne je način ostvarivanja opšte svrhe krivičnih sankcija.
- kod mera bezbednosti je u prvom planu specijalna prevencija, dok je generalna prevencija manje izražena nego kod kazne
- kazna se nikada ne može izreći samo zbog specijalne prevencije, dok je kod mera bezbednosti to pravilo
- kazna je okrenuta potencijalnim učiniocima, dok su mere bezbednosti predviđene da budu reakcija na individualnu opasnost određenog učinioca.
- opasnost za okolinu, opasnost da se vrše nova krivična dela
RAZLOG POSTOJANJA MERA BEZBEDNOSTI je to da se kazna ne optereti previše specijalno-preventivnim zadacima i što osnov za izricanje kazne ne sme biti opasnost učinioca
- Sama kazna ne može biti dovoljan način reagovanja na vršenje krivičnih dela.
- Krivične sankcije su predviđene da budu reakcija na individualnu opasnost učinioca
- Izbor, vrsta i trajanje mere bezbednosti određuje se na osnovu procene opasnosti učinioca
Svrha mera bezbednosti sastoji se u uklanjanju stanja ili uslova koji mogu biti od uticaja da učinilac ubuduće ne vrši krivična dela.
- Pod pojmom stanja podrazumevaju se psihička stanja učinioca. Za izricanje mere bezbednosti traži se postojanje uzročne veze između njegovog psihičkog stanja i učinjenog krivičnog dela, kao i da takva stanja mogu voditi ponovnom vršenju krivičnog dela.
- Pod pojmom uslovi se podrazumeva povezanost ličnosti učinioca i njegove sredine i prilika.
Za primenu mera bezbednosti traži se postojanje stanja ili uslova na osnovu kojih se sa visokim stepenom verovatnoće može zaključiti da će učinilac ponovo vršiti krivična dela, kao i da se merom bezbednosti ta stanja ili uslovi mogu otkloniti.
