Nastanak i prestanak pravnih lica

Pravno lice je samo ona organizacija kojoj pravni poredak prizna takav status.

Treba razlikovati nastanak organizacije i nastanak pravnog lica.

  • nastanak pravnog lica nije moguć bez učća pravnog poretka – države
  • nastanak organizacije ne podrazumeva u naše vreme obavezno učestvovanje države
    • danas je ustavom zajemčena sloboda oraganizovanja, pa za formiranje organizacije u načelu nije potrebna dozvola države

Da bi neka organizacija bila pravno lice odnosno mogla to da postane, potrebno je:

  • da spada u vrstu organizacije koje su podesne da budu pravna lica
    • pravni poredak određuje vrste organizacija koje mogu biti pravna lica
    • broj tih vrsta je ograničennumerus clausus pravnih lica
      • preduzeća, zadužbine, udruženja građana
    • zakonodavac proglašava neku vrstu organizacije podesnom da bude pravno lice ako proceni da potreba da se kod te vrste ostvare funkcije instituta pravno lice preteže nad negativnim posledicama tog instituta
      • kako su procene različite, broj vrsta pravnih lica menja se vremenom, a nije ni isti od poretka do poretka
    • da zadovolji uslove za pravni subjektivitet, predviđene za vrstu organizacija u koju spada
    • da joj pravni subjektivitet bude priznat na način predviđen za njenu vrstu

Ne postoji samo jedan način priznavanja za sve vrste pravnih lica. Načini se razlikuju po ulozi države u postupku priznavanja i po osnovu nastanka pravnog lica.

  • Sistem autopriznanjaimanentnog priznanja
    • jedino država stiče pravni subjektivitet samim organizovanjem, bez ičijeg priznanja
      • njoj status pravnog lica nema ko da prizna
    • za sve ostale organizacije potrebno je da im država prizna pravni subjektivitet
  • Sistem propisanastanak na osnovu osnivačkog akta – ovaj način ima dve varijante
    • posebnom – specijalnom – pravnom normom zakona ili podzakonskog akta odredi se da poimence navedena organizacija ima status pravnog lica
      • zakonom o narodnoj banci
    • opštom – generalnom – normom zakona ili podzakonskog akta odredi se za sve organizacije neke vrste ili za sve organizacije koje ispune neke uslove da imaju status pravnog lica
      • za opštine, stambene zgrade u društvenoj svojini
    • Sistem odobrenja, koncesijenastanak na osnovu diskrecione odluke
      • državni organ (upravni ili sudski) daje odobrenje za nastanak organizacije odnosno za sticanje pravnog subjektiviteta, ako nađe da je to celishodno
      • nema obavezu da odobrenje da čim utvrdi da su ispunjeni opšti uslovi
        • ovlašćen je da povrh toga prosudi, diskreciono oceni da li je celishodno da organizacija nastane
      • diskreciona vlast organa može biti šira ili uža i odnositi se na procenu raznih elemenata
        • ekonomske prirode, političkog karaktera, kulturne potrebe, društvenog značaja
      • ne postoji pravo na priznavanje pravnog subjektiviteta organizaciji, niti pravni put da se ono ostvari
    • Sistem utvrđivanja, deklaracije (uobičajeno: normativni) – nastanak na osnovu vezane odluke
      • opštom (generalnom) normom zakona ili podzakonskog akta odrede se uslovi za sve organizacije neke vrste
      • čim državni organ ustanovi da su u datom slučaju uslovi ispunjeni, obavezan je da o tome donese akt na osnovu kojeg organizacija postaje pravno lice
      • nadležni organ je ovlašćen jedino da ispituje da li su ispunjeni oni uslovi koje norma traži, a ne i da diskreciono sudi o celishodnosti da organizacija nastane
      • postoji pravo na priznanje pravnog subjektiviteta organizaciji, a predviđen je i pravni put za njegovo ostvarenje
    • Dopunski i kombinovani sistemi
      • ponekad je potreban i još neki pojedinačni pravni akt državnog organa ili nešto drugo
        • najčešće: akt registrovanja, akt publikovanja ili prijava osnivanja državi, predaja statuta organu
      • u takvim slučajevima, pravno lice ne nastaje već u času osnivanja, davanja koncesije odnosno donošenja akta o ispunjenosti uslova, nego tek kad se ostvari i tražena dodatna činjenica – prijavljivanje, predaja statuta
      • osnivački akt, koncesija odnosno deklaracija o ispunjenosti uslova predstavljaju tada pravni osnov sticanja pravnog subjektiviteta (titulus acquirendi)
      • registracija, publikacija, prijavljivanje i dr. predstavljaju način sticanja (modus acquirendi)

Postavi komentar