Naš zakonodavac nije ostao samo pri starom sistemu, fiksnih iznosa. Taj sistem jeste jednostavniji jer ne zahteva utvrđivanje prihoda učinioca, ali je novi sistem u prednosti pre svega jer jednako pogađa bogate i siromašne. Za isto krivično delo bogati učinilac može biti stostruko više kažnjen nego siromašni učinilac. Stoga KZ predviđa oba sistema.
Krivični zakonik predviđa oba sistema novčane kazne tako što novi sistem postavlja kao primaran – novčana kazna u dnevnim iznosima, dok stari sistem – novčana kazna u određenom iznosu postavlja kao supsidijaran
- Novčana kazna u dnevnim iznosima
- podrazumeva da se kazna najpre odmerava u danima, a nakon toga se utvrđuje novčana vrednost jednog dana, a onda se množenjem dolazi do novčane kazne koja se izriče
- broj dana se odmerava na isti način kao i kada bi se odmeravala kazna zatvora u danima, na osnovu opštih pravila o odmeravanju kazne
- ne može biti manji od 10 niti veći od 360 dana
- vrednost dana se utvrđuje tako što se utvrde mesečni i godišnji prihodi učinioca, zatim se oduzmu njegovi redovni troškovi, odnosno utvrđuje se koliko on može da uštedi, a onda se ta ušteda deli sa brojem dana u mesecu, odnosno godini
- vrednost jednog dana ne može biti manji od 500 dinara niti veći od 50.000 dinara
- kod ovog sistema propisani su kazneni rasponi, koji zavise od zaprećene kazne zatvora uz koju je kod pojedinih krivičnih dela alternativno propisana novčana kazna:
- do 60 dnevnih iznosa za krivična dela za koja se može izreći kazna zatvora do 3 meseca
- 30-1 20 dnevnih iznosa za krivična dela za koja se može izreći kazna zatvora do 6 meseci
- 60-1 80 dnevnih iznosa za krivična dela za koja se može izreći kazna zatvora do 1 godine
- 120-240 dnevnih iznosa za krivična dela za koja se može izreći kazna zatvora do 2 godine
- najmanje 180 dnevnih iznosa za krivična dela za koja se može izreći kazna zatvora do 3 godine
- Ako je za krivično delo propisana samo novčana kazna, ona se odmerava u okviru propisanog broja dnevnih iznosa za to delo
- u primeni ovog sistema sudovi se suočavaju sa problemima na koji način utvrditi stvarne prihode učinioca
- zakon ovlašćuje sud da može zahtevati podatke od banaka ili drugih finansijskih ustanova, državnih organa ili pravnih lica, koji su dužni da tražene podatke dostave
- ukoliko se podaci ne mogu pribaviti, ili ukoliko učinilac ne ostvaruje nikakav prihod ali je vlasnik imovine ili nosilac imovinskih prava, sud će po slobodnoj proceni utvrditi visinu dnevnog iznosa
- ipak, u nekim slučajevima čak ni pored tih mogućnosti nije moguće utvrditi visinu dnevnog iznosa, i to je razlog zašto je KZ zadržao i stari sistem fiksnih iznosa, koji će se primenjivati kao supsidijarni
- Novčane kazne u određenom iznosu
- ako je nemoguće utvrditi visinu dnevnog iznosa novčane kazne primenjuje se stari sistem fiksnih iznosa
- opšti minimum kod ovog sistema je 10.000 dinara, a opšti maksimum milion dinara (deset miliona kod krivičnih dela izvršenih iz koristoljublja)
- i kod ovog sistema visina kaznenih raspona zavisi od visine zaprećene kazne zatvora uz koju je novčana kazna propisana za pojedina dela
- do 100.000 dinara za krivična dela za koja se može izreći kazna zatvora do 3 meseca
- 20.000-200.000 dinara za krivična dela za koja se može izreći kazna zatvora do 6 meseci
- 30.000-300.000 dinara za krivična dela za koja se može izreći kazna zatvora do 1 godine
- 50.000-500-000 dinara za krivična dela za koja se može izreći kazna zatvora do 2 godine
- najmanje 1 00.000 dinara za krivična dela za koja se može izreći kazna zatvora do 3 godine
- novčana kazna se kao sporedna kazna može izreći i u onim slučajevima kada ona nije kod pojedinog krivičnog dela predviđena, ili je predviđena alternativno, a sud se odluči da kao glavnu kaznu izrekne zatvor
- glavni uslov za korišćenje te mogućnosti je da je delo izvršeno iz koristoljublja
KZ reguliše izvršenje novčane kazne
- rok za plaćanje novčane kazne se određuje u presudi i on ne može biti kraći od 15 dana niti duži od 3 meseca
- u opravdanim slučajevima sud može dozvoliti da se novčana kazna isplati u otplatama, a u tom slučaju rok isplate ne može biti duži od 1 godine
- KZ više ne predviđa prinudnu naplatu neplaćene novčane kazne
- ukoliko osuđeni ne plati novčanu kaznu dolazi do njenog pretvaranja u zatvor – reč je o supletornom zatvoru
- tada se određuje jedan dan zatvora za svakih 1.000 dinara novčane kazne
- za njega ne važi većina odredaba o kazni zatvora – taj zatvor može trajati najduže 6 meseci, a ako je izrečena novčana kazna u iznosu većem od 700.000 dinara, on može trajati najduže 1 godinu.
- neplaćena novčana kazna može biti zamenjena i radom u javnom interesu
- tada se za svakih 1.000 dinara novčane kazne određuje 8h rada u javnom interesu
- rad u javnom interesu ne može biti duži od 360h
- u slučaju da osuđeni isplati deo novčane kazne ostatak se srazmerno pretvara u zatvor
- kada je novčana kazna izrečena u većem iznosu od onoga koji se bez ostatka može pretvoriti u zatvor potrebno je izračunati deo, odnosno procenat isplaćene novčane kazne i za toliko umanjiti maksimalno trajanje zatvora, bez obzira na preostali deo neplaćene novčane kazne
- u slučaju da osuđeni isplati ostatak novčane kazne, izvršenje supletornog zatvora će se obustaviti
- posle smrti osuđenog novčana kazna se neće izvršiti
