Krivični zakon stupa na snagu onog dana kada je to izričito propisano.
- vreme od dana donošenja do stupanja na snagu je po pravilu duže nego kod drugih zakona
- potreba da se građani upoznaju sa novim krivičnim zakonom
- moguće je da se propiše da neke odredbe kasnije stupaju na snagu u odnosu na ceo zakon
- često traje duže i od godinu dana
- ako nije izričito propisan dan stupanja, opšte pravilo je da stupa na snagu 8 dana od dana objavljivanja u službenom glasilu
- moguće je odrediti i kraće vreme kod krivičnog zakona u načelu ne bi bilo opravdano
Vremensko važenje krivičnog zakona:
- §5KZ – na učinioca kd se primenjuje zakon koji je važio u vreme izvršenja kd
Izuzetak – obavezna retroaktivna primena zakona koji je blaži za učinioca
- ako je novi zakon stroži, on se ni u kom slučaju ne može retroaktivno primeniti
- ako se zakon izmeni više puta posle kd primeniće se onaj zakon koji je najblaži
- prilikom procene se uzimaju u obzir i međuzakoni – interimni zakoni – zakoni koji su važili posle zakona koji je važio u vreme izvršenja kd a pre zakona koji je važio u vreme suđenja
- procenjivanje da li je jedan zakon blaži
- najpovoljnija situacija za učinioca kada novi zakon učinjeno delo uopšte ne predviđa kao krivično – dekriminalizacija
- kada predviđa nove osnove isključenja kd
- kada predviđa nove osnove za oslobođenje od kazne
- kada propisuje blažu kaznu po meri
- kada se zakoni razlikuju u pogledu mogućnosti za izricanje kazne
- prilikom upoređivanja kp odredba se posmatra u celini
- uzima se u obzir ceo kz, sve odredbe koje su relevantne za konkretan slučaj
- nije dozvoljeno uzeti rešenja iz posebnog dela novog kz a primeniti odredbe opšteg dela iz ranije važećeg kz ili obrnuto
- uzimaju se u obzir i drugi zakoni jer od njih često zavisi i postojanje određenih kd
- ako se ne može utvrditi koji je zakon blaži – primenjuje se zakon koji je važio u vreme izvršenja kd
- retroaktivno dakle samo ako je blaži za učinioca, ako nije utvrđeno primenjuje se opšte pravilo – zakon koji je važio u vreme izvršenja kd
- pri upoređivanju normi imati u vidu konkretan slučaj
- jedna ista norma može u jednom slučaju biti blaža a u drugom stroža
- prvo se mora supsumirati činjenično stanje koje postoji u slučaju i pod ranije važeću i pod novu normu pa tek onda odlučiti koju primeniti
- do kada se može primeniti blaži zakon
- prihvatljivo je da je moguća primena blažeg i posle donošenja pravosnažne presude ako se o stvari ponovo meritorno odlučuje
Zakoni sa ograničenim vremenskim trajanjem:
- u nekim situacijama se reaguje donošenjem zakona koji su stroži
- posle prolaska vanrednih okolnosti, ti zakoni prestaju da važe
- problem da li te zakone treba primenjivati se rešava izričitom zakonskom odredbom kojom se isključuje mogućnost primene blažeg zakona u slučaju zakona sa ograničenim vremenskim trajanjem
- KZ sada rešava ovo pitanje tako što se na učinioca kd koje je predviđeno zakonom sa određenim vremenskim trajanjem primenjuje taj zakon bez obzira na to kad mu se sudi osim ako tim zakonom nije drukčije određeno
- kriminalnopolitički argumenti koji ukazuju da zbog specifičnosti zakona sa ograničenim vremenskim trajanjem treba isključiti primenu kasnijeg blažeg zakona
