Legitimnost kp zaštite osporavaju stare retributivističke, apsolutne teorije o kazni, ali i neke savremene orijentacije u kriminalnoj politici i kriminologiji.
Retributivističke teorije:
- u kazni vide samo pravednu odmazdu za učinjeno zlo
- danas skoro sasvim napuštene
Oživljeni retributivizam ne dovodi u pitanje zaštitnu funkciju kp:
- reakcija na neograničeni utilitarizam koji ne vodi računa o principu pravednosti i srazmernosti
- kriza legitimnosti krivičnog prava u celini
Iako se po pravilu u nauci kp dosta olako prelazi preko legitimnosti kp jer je reč o zaštiti društva ima onih koji se pitaju ko se štiti i od čega.
Radikalna kritika ide toliko daleko da tvrdi da je kp sredstvo represije nad većinom u društvu.
Abolicionizam:
- zalaže se za potpuno ukidanje kp
- vidi samo negativne stran u kp
- kp je društveno zlo koje je potpuno neefikasno u pogledu ciljeva koji mu se postavljaju
- kritika preterana, zahtev za ukidanje utopijski
Pozitivan stav prema kp zaštiti:
- shvatanje da se kp i kaznom štite one vrednosti u pogledu kojih postoji minimalni konsenzus u društvu
- ta zaštite je u interesu celog društva u interesu omogućavanja zajedničkog života ljudi u društvu
- konflikt interesa među klasama je moguće rešiti u okviru postojećih mehanizama u društvu
- dolaze do izražaja oni interesu koji su se potvrdili u demokratskoj proceduri
- u socijalističkim zemljama se nije dopuštala mogućnost da kp može štititi interese koji nisu i interesi svih
Krivično pravo u krajnjoj liniji održava odnose nejednakosti u društvu
- u primeni, jer na zakonskom nivou se zaštita pruža jednako svima
