Krivično pravo je jedna od najstarijih grana prava.
I pre nastanka države neke oblike reakcije su primenjivala privatna društva kao sankciju kao npr progonstvo.
Tek s nastankom države može se govoriti o kp u pravom smislu.
U jednom prelaznom periodu država je delila pravo kažnjavanja sa pojedincima ili društvenim grupama.
S postepenim jačanjem države i dalje se sreću ustanove koje su postojale i pre nastanka države – krvna osveta, kompozicija, talionsko načelo, progonstvo i sl.
Talion je značajan korak napred u ograničavanju osvete i priv. reakcije u smislu uvođenja određene srazmernosti. Sreće se u zakonima starog veka – Hamurabijev i rimski zakon 12 tablica. Kp materija regulisana je s drugim oblastima zajedno u ovim zakonima a svela se na predviđanje pojedinih ponašanja kao krivičnih dela i propisivanje strogih kazni
S nastankom modernog kp u 18. veku sreću se krivični zakonici kako ih i danas poznajemo.
Srednji vek:
- arbitrernost
- običaj kao izvor kp
- primena strogih i surovih kazni – smrtne i telesne
- heterogeno, arbitrerno, surovo i nejednako pravo
- pod uticajem religije kažnjava za kd zasnovana na verskim zabludama
U drugoj polovini 18 veka ideje Monteskjea, Rusoa, Voltera i drugih stvaraju novo krivično pravo.
Ćezare Bekarija u svojoj knjizi O zločinima i kaznama udara temelje modernog krivičnog prava, mnoge njegove ideje su i danas aktuelne i predstavljaju dostignuća krivičnog prava.
- treba izdvojiti toskanski 1786, austrijski 1787 i francuski krivični zakonik koji su doneti u tom periodu
- iako nisu drugo važili to su prvi zakonici u kojima dolaze do izražaja nove ideje
Jedan od najpoznatijih zakonika koji je uticao na KZ velikog broja zemalja je Napoleonov iz 1810.
- zasniva se na principu zakonitosti
- polazi od ideje utilitarizma
Bavarski krivični zakonik iz 1813 – Anselm Fojerbah – daje ogroman doprinos nauci kp.
Pruski krivični zakonik 1851. je bio uzor za prvi srpski krivični zakonik 1860.
Totalitarni režimi vode negaciji osnovnih principa krivičnog prava čak i kad se smatra da ne može biti pogaženo ono što je postignuto, pa čak ponekad i s dobrim namerama (orijentacija ka tretmanu i resocijalizaciji je odvela do lobotomije i kastriranja).
Što se tiče napretka, iako se ostaje pri proverenim principima i dostignućima krivičnog prava ne znači da nema ničega novog naročito na planu uvođenja novih sankcija kao alternativama kazni lišenja slobode.
Krivično pravo bivših socijalističkih zemalja je uvelo dosta boljih zakona ali je postalo mnogo lošije stanje na planu kriminaliteta.
U krivičnim pravima evropskih zemalja zapaža se trend evropeizacije njihovih zakonodavstava. Krivično pravo evropskih zemalja se i dalje znatno razlikuje, tako da na putu zajedničkog krivičnog prava stoje mnoge prepreke.
- termin „evropsko pravo“ ne označava neko supranacionalno pravo već samo zbirni pojam za one pravne norme Evropske unije i Saveta Evrope koje su relevantne za nacionalne krivičnopravne sisteme
