Kauza (osnov) daje odgovor na pitanje zašto se jedno lice obavezuje pravnim poslom.
Klasično shvatanje – francuski civilista Doma:
- kauza je cilj kome stranke teže pri sačinjavanju ugovora i preuzimanja ugovornih obaveza
- jedna strana se obavezuje jer se obavezuje i druga
- obaveza jedne je osnov obaveze druge
- kod dobročinih postoji namera darežljivosti – intentio liberalis, animus donandi
Subjektivna teorija:
- kauza se posmatra na psihološkom polju
- izjednačava se s motivom pravnog posla
- kauza je onaj motiv koji je bio odlučujući pri nastanku pravnog posla
Objektivna teorija:
- kauza je ekonomski cilj koji stranke žele da postignu
- ekonomski ekvivalent, protivčinidba jedne odnosno druge strane
- dobročini pravni poslovi ili nemaju kauzu ili se sastoji u negativnom ekonomskom efektu
Teorija Anri Kapitana:
- kauza je pravni cilj koji stranke ostvaruju izvršavajući svoje obaveze iz pravnog posla
- kod dvostrano obaveznih ugovora stranka se obavezuje zbog izvršenja obaveze druge stranke
- ovako shvaćena teorija kauze je korisna u slučajevima neispunjenja ugovornih obaveza ili nemogućnosti izvršenja obaveze
- suštinski razlog za primenu određenih pravnih sredstava – raskid ugovora zbog neizvršenja
Pobude koje stoje iza neposrednog pravnog cilja su najčešće ekonomske prirode, stoje u drugom planu i nisu bitne za sudbinu pravnog posla.
- u nekim slučajevima i pobude ulaze u kauzu pravnog posla
- tada pobude mogu dovesti do njegove ništavosti
- kod teretnih pravnih poslova u slučaju obostrane nesavesnosti
- kod dobročinih poslova obična zabluda o motivu dovodi do rušljivosti
- tada pobude mogu dovesti do njegove ništavosti
Kauza je i zakonska ustanova.
- ZOO – svaka ugovorna obaveza mora imati svoj dopušteni osnov
- dopušten je ako nije protivan prinudnim propisima, javnom poretku i dobrim običajima
- pretpostavka je da obaveza ima osnov iako on nije izražen
- oboriva pretpostavka da svaki posao ima osnov
- ako posao nije imao kauzu i to se dokaže, biće apsolutno ništav
- odnos motiva i kauze
- pobude ne utiču na punovažnost ugovora sem
- ako je nedopuštena pobuda bitno uticala na odluku jednog ugovarača da zaključi ugovor a drugi ugovarač je to znao ili je morao znati ugovor će biti ništav – obostrana nesavesnost
- ugovor bez naknade neće imati pravno dejstvo kad drugi ugovarač nije znao da je nedopuštena pobuda bitno uticala na odluku njegovog saugovarača
- pobude ne utiču na punovažnost ugovora sem
