Modaliteti pravnih poslova – uslov

Modifikacija pravnog posla je neka okolnost koja utiče na dejstva pravnog posla koja menja odnosno modifikuje redovna dejstva pravnog posla. Postoje tri vrste: uslov, rok i nalog.

U smislu modifikacije pravnog posla uslov je buduća neizvesna okolnost od čijeg ostvarenja zavise pravna dejstva posla.

  • ako se dejstva pravnog posla podrede jednoj budućoj neizvesnoj okolnosti čije je nastupanje izvesno samo je neizvesno vreme njenog nastupanja, postoji samo rok a ne uslov
  • nije uslov u pravnotehničkom smislu buduća neizvesna okolnost koja je svojstvena prirodi pravnog posla tako da od ostvarenja te okolnosti zavise redovna dejstva posla.
    • ako bi neko bio postavljen za naslednika „pod uslovom“ da nadživi testatora, to nije uslov u smislu modifikacije pravnog posla, jer se ni u čemu ne menjaju redovna dejstva posla

Prema načinu na koji se ostvaruju uslovi se dele na pozitivne i negativne.

  • Pozitivni su oni koji se ostvaruju nastupanjem okolnosti (događaja)
    • dobijanje kredita, odlazak u inostranstvo, rođenje deteta.
  • Negativni su oni koji se ostvaruju nenastupanjm odnosno izostankom buduće i neizvesne okolnosti
    • nestupanje u brak, nerođenje deteta
    • ako se rođaku poklanja stan s tim da ne stupi u brak pre nego što napuni 27 godina života

Uslovi se dele na potestativne, kazualne i mešovite.

  • Kazualan uslov ne zavisi od volje ni jedne ni druge strane već od slučaja (casus-a) ili zavisi isključivo od volje nekog trećeg koji nije učesnik pravnog posla.
    • kupujem pod uslovom da dobijem kredit
  • Potestativni su oni koji zavise od volje jednog ili drugog učesnika pravnog posla.
    • Običan potestativni uslov se sastoji u nekoj radnji ili uzdržavanju učesnika pravnog posla pa utoliko zavisi i od njegove volje
      • kupujem automobil ukoliko na odmor budem išao u inostranstvo
      • kupujem stan ukoliko se oženim
    • Čist ili pravi potestativni uslov zavisi od nahođenja učesnika pravnog posla, od njegove arbitrerne, diskrecione volje.
      • obavezujem se da ću vam sledećeg meseca kad primim platu dati na zajam 2000 eura ako budete hteli.
      • neke vrste čistih potestativnih uslova ne važe i povlače ništavost obaveze
        • obavezujem se kad primim narednu platu da vam dam 200eura na zajam „ako budem hteo“
      • Mešovit uslov istovremeno zavisi od volje učesnika pravnog posla odnosno naslednika ili legatara i volje nekog trećeg ili objektivnih okolnosti
        • poklanjam kuću Šabanu pod uslovom da se oženi Đeljanom

Postoji podela na odložne i raskidne uslove.

  • Odložni ili suspenzivan je onaj uslov koji dejstva pravnog posla odlaže i nasupanje čini neizvesnim
    • prodajem harmoniku ukoliko dobijem stipendiju za usavršavanje u Moskvi
  • Kod raskidnog ili rezolutivnog uslova pravni posao proizvodi dejstva na koja je upravljen i u tom pogledu nema neizvesnosti, ali je neizvesno da li su ta dejstva definitivna tj. da li će opstati
    • prodajem motokultivator i prenosim svojinu na kupca zbog odlaska u inostranstvo, s tim da ovaj prenos pada i svojina na motokultivatoru mi se vraća ako ne dobijem radnu dozvolu u određenoj stranoj državi

Ova poslednja podela otkriva prirodu uslova kao modifikacije i njegov uticaj na dejstva pravnog posla. Da bi se ta dejstva ispitala potrebno je razlikovati 3 situacije:

  • situacija koja postoji dok se još ne zna da li će se uslov ostvariti – faza neizvesnosti
  • situacija koja nastaje neostvarenjem uslova
  • situacija koja nastaje ostvarenjem uslova

Dejstva punovažnog odložnog uslova

  1. U fazi neizvesnosti, dok se još ne zna da li će se uslov ostvariti, od samog zaključenja ugovora stranke su njime vezane te se nijedna ne može jednostrano povuć
    1. Pravo koje je predmet ugovora i dalje pripada prenosiocu, on je vlasnik, poverilac.
      • prodavac ima pravo da stvar i dalje upotrebljava, da pribira plodove, da podiže svojinske i državinske tužbe
      • ne sme učiniti ništa što bi ugrozilo prava sticaoca za slučaj da se uslov ostvari, inače duguje nakandu štete
      • može preduzimati i akte raspolaganja s tim da sudbina ovih raspolaganja zavisi od ostvarenja uslova
    2. Sticalac još nije imalac prava i ne može vršiti samo pravo
      • ne može naplatiti potraživanje ako je u pitanju cesija, ne može upotrebljavati stvar ni pribirati plodove, ni podizati svojinske i državinske tužbe
      • on ima jedno „eventualno pravo“, „pravo u začetku“ i može preduzimati radnje za očuvanje tog prava
        • prekinuti rok zastarelosti, odnosno održaja, upisati svoj naslov u zemljišne knjige
  1. Faza neizvesnosti se može se okončati neostvarenjem uslova
    1. Dejstvo neostvarenja odloženog uslova je u tome što se smatra da posao nije ni bio zaključen.
    2. Raspolaganja koje je u međuvremenu vršio prenosilac važe, dok raspolaganja pribavioca ne važe, smatra se da ih nije bilo.
  2. Faza izvesnosti može se uspostaviti i ostvarenjem odložnog uslova
    1. Ostvarenje odložnog uslova otklanja neizvesnost koja je postojala, tako što pravni posao proizvodi dejstva na koja je bio upravljen.
    2. Raspolaganja koja je pribavilac preduzeo u međuvremenu sada su konsolidovana i postala konačna dok raspolaganja prenosioca ne važe, smatra se da ih nije bilo.

Dejstva punovažnog raskidnog uslova

  • Posao modifikovan raskidnim uslovom proizvodi dejstva na koja je upravljen i u tom pogledu nema neizvesnosti.
    • Neizvesnost se sastoji u tome da li će proizvedena pravna dejstva opstati
      • zbog odlaska u inostranstvo prodajem automobil i prenosim svojinu na kupca, s tim da ovaj prenos pada i svojina mi se vraća ukoliko u zemlji dobije posao za koji sam konkurisao
    • Ako se raskidni uslov ne ostvari neizvesnost nestaje te je sticanje konačno
      • Pravni akti koje je preduzeo sticalac ostaju u važnosti, a poslovi koje je preduzeo raniji imalac nemaju nikakvog dejstva.
    • Ako se raskidni uslov ostvari, stečeno pravo se gubi
      • Gube se i raspolaganja koja je sticalac činio i pravo se vraća ranijem imaocu.

Fikcija (ne)ostvarivanja uslova

  • Smatra se da je uslov ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno načelu savesnosti i poštenja, spreči strana na čiji je teret određ
  • Smatra se da nije ostvaren ako njegovo ostvarenje, protivno načelu savesnosti i poštenja prouzrokuje strana na čiju je korist određ

Nevažećim uslovima smatraju se oni koji su

  • nedozvoljeni
    • protivni kako izričitim zakonskim naređenjima tako i opštim pravnim principima i načelima ustavnog poretka
  • nemoralni
    • protivni moralnim shvatanjima društva
  • nemogući,
  • nerazumljivi ili
  • protivrečni

U našem pravu posledice nevažnosti uslova su različite, u zavisnosti od toga koji je pravni posao u pitanju:

  • ugovor modifikovan nevažećim uslovom i sam je nevažeći i to ništav
  • nevažeći uslovi u testamentu smatraju se kao da ne postoje
    • testament proizvodi dejstva kao da uslov nije ni postavljen

Postavi komentar