Pravnik

Pravne pretpostavke ili presumcije su činjenice za koje pravo uzima da postoje, ne tražeći dokaz o tome.

• npr za lica starija od 14 godina, da su sposobna da rasuđuju

• uzeće se da postoji samo kada zaista postoji neka druga ili druge činjenice
  • činjenice iz čijeg postojanja se izvodi zaključak o postojanju presumirane činjenice naziva se osnov odnosno basis pretpostavke
  • zakonodavac uglavnom određuje jednu činjenicu kao osnov, a drugu kao presumciju, ako uoči pravilnost da kada postoji jedna po pravilu postoji i ona druga
    • presumcija je da onaj ko se prema stvari ponaša kao prema svojoj ima pravo svojine na njoj, a to je u većini slučajeva, redovno, normalno, uobičajeno zaista tako
  • presumcije se po tome kakav je odnos između osnova i presumirane činjenice dele na:
    • Oborive (praesumptiones iuris tantum) – pravo dopušta da se uprkos postojanju osnova dokaže suprotno pretpostavci koju je postavio
      • za držaoca koji vrši pravo koje nema, da ne zna i ne može znati da ga nema (presumcija savesnosti)
      • za muža majke, da je otac deteta rođenog u braku (presumcija bračnosti deteta)
    • oboriti presumciju znači dokazati suprotno onome što se presumira, a ne suprotno osnovu, jer presumcija važi samo ako osnov zaista postoji
    • mehanizam obaranja presumcije sastoji se, u dokazivanju da uprkos tome što osnov tj. stvarna činjenica postoji, ne postoji i pretpostavljena činjenica tj. presumcija
      • obaranjem dokazati da iako se držalac ponaša kao vlasnik ipak nije vlasnik
    • postavivši presumciju oborivo zakonodavac je teret dokaza o suprotnom od onoga što je pretpostavljeno prevalio na drugu stranku
  • Neoborive (praesumptiones iurs et de iure)
    • ako su osnov i presumcija postavljeni u takav odnos da u prisustvu osnova nije dopušteno dokazivanje suprotnog od onoga što se presumira mada je samo verovatno da stanje zaista odgovara presumiranom onda su to neoborive presumcije
      • pretpostavka da su deca do 7 godina nesposobna da rasuđuju
      • pretpostavka da je zaključen novi ugovor o zakupu ako po isteku roka zakupac nastavi da stvar upotrebljava a zakupodavac se tome ne protivi
    • kad god postoji osnov pretpostavke važi i presumcija bez potrebe da se ona dokazuje i bez mogućnosti da se ona obesnaži, da se dokaže suprotno njoj
    • sud je obavezan da izvede predviđene pravne posledice iz njenog važenja

Fikcije su nepostojeće činjenice za koje se uzima da postoje (nije a smatra se da jeste), i postojeće činjenice za koje se uzima da ne postoje (jeste a smatra se da nije).

• fikcija nenastupanja uslova – fingira se da uslov nije nastupio, mada jeste, ukoliko je njegovo nastupanje nesavesno izazvao onaj čije pravo nastaje ostvarenjem uslova
• fikcija kumulativnosti uzroka – da su sva povezana lica prouzrokovala štetu, mada je samo neko od njih, ako se ne može ustanoviti ko je
• fikcija rođenja – da je još nerođeno dete već rođeno, iako nije u času ostaviočeve smrti

• kod fikcije je za njeno važenje nužno da postoje neke stvarne činjenice – osnov fikcije, basis
  • kada osnov fikcije postoji fingiranu činjenicu nema potrebe dokazivati, niti je dopušteno dokazivati suprotno njoj i pozivati se na stvarno stanje, a dužnost je suda da izrekne pravne posledice koje ona rađa
    • pravni režim koji za stranke i sud stvara fikcija jednak je, onome neoborive presumcije
      • razlika između fikcije i neoborive presumcije samo je na faktičkom planu
        • dok u slučaju fikcije ne postoji mogućnost da je i stvarno onako kako se uzima, u slučaju neoborive presumcije to je moguće