• Definicija: Jemstvo je akcesorno lično sredstvo obezbeđenja potraživanja.
• Minimalna sadržina: Bez obzira na izvor (ugovor ili zakon), da bi postojalo jemstvo, moraju postojati dva konstitutivna elementa:
1. Obaveza jemca da plati tuđi dug (da izvrši obavezu dužnika ako on to ne učini).
2. Ovlašćenje jemca (Pravo na regres): Pravo da nakon isplate zahteva od dužnika ono što je platio poveriocu.
IZVORI NASTANKA
Jemstvo može nastati na dva načina:
A) Ugovorno jemstvo (Pravilo)
• Najčešći i osnovni vid jemstva.
• Nastaje zaključivanjem ugovora o jemstvu između jemca i poverioca.
B) Zakonsko jemstvo (Izuzetak)
Nastaje kada zakon neposredno propiše obavezu plaćanja tuđeg duga.
Primeri zakonskog jemstva:
• Poresko pravo: Punoletni članovi domaćinstva supsidijarno jemče za porez na prihode od samostalne delatnosti (ako su činili zajednicu života i privređivanja).
• Bankarsko pravo: Država zakonom jemči za štedne uloge građana.
• Obligaciono pravo (ZOO): Kod otuđenja zakupljene stvari, prenosilac (stari vlasnik) odgovara kao solidarni jemac za obaveze pribavioca (novog vlasnika) prema zakupcu.
RAZLIKOVANJE OD OBAVEZE PRUŽANJA OBEZBEĐENJA
Važno je praviti razliku između situacija gde zakon direktno konstituiše jemstvo i situacija gde zakon samo nalaže da se „pruži obezbeđenje“.
• Kada zakon nalaže dužniku da „pruži odgovarajuće obezbeđenje“, to nije automatski zakonsko jemstvo.
• U tom slučaju, izvor jemstva je i dalje ugovor, koji se zaključuje da bi se ispunila ta zakonska obaveza.
Napomena (Terminologija): Zakonodavac ponekad koristi termin „jemstvo“ i za institute koji nemaju pravnu prirodu jemstva (jer im nedostaje ključni element – pravo regresa ili obaveza isplate tuđeg duga). Na ispitu se držite stroge definicije (isplata + regres).
Ugovor o jemstvu
• Definicija: Ugovorom o jemstvu se jemac obavezuje prema poveriocu da će ispuniti punovažnu i dospelu obavezu dužnika, ako to ovaj ne učini.
• Obim odgovornosti: Jemac za obavezu odgovara celokupnom svojom imovinom (lična odgovornost), za razliku od založnog dužnika čija je odgovornost ograničena na vrednost založene stvari.
BITNI ELEMENTI I USLOVI
• Ugovorne strane: Ugovor zaključuju poverilac i jemac.
• Odnos prema dužniku:
◦ Za zaključenje ugovora nije potreban pristanak dužnika.
◦ Može se zaključiti bez dužnikovog znanja, pa čak i protivno njegovoj volji.
• Poslovna sposobnost:
◦ Jemac: Mora imati potpunu poslovnu sposobnost.
◦ Dužnik: Ne mora imati sposobnost (jemac odgovara i ako jemči za poslovno nesposobnog dužnika).
PRAVNA PRIRODA
Ovo je teorijski najvažniji deo pitanja prema ZOO:
• Dvostrani pravni posao (Ugovor): Nastaje saglasnošću volja dve strane.
• Jednostrano-obavezujući: Stvara obavezu samo za jednu stranu – jemca (da plati dug o dospeću ako dužnik to ne učini).
• Jednostrano formalan:
◦ Pismena forma je uslov punovažnosti (konstitutivna forma).
◦ Zahtev forme važi samo za jemca (njegova izjava mora biti pismena), dok poverilac može izjaviti volju u bilo kojoj formi.
• Teretan posao: Smatra se teretnim zbog prava na regres (subrogacija), čak i kada jemac postupa iz „prijateljske usluge“, jer on stiče potraživanje prema dužniku nakon isplate.
DEJSTVA (PERSONALNA SUBROGACIJA)
Šta se dešava kada jemac isplati poverioca?
• Zakonska cesija: Dolazi do personalne subrogacije po samom zakonu.
• Prelazak prava: Poveriočevo potraživanje se ne gasi, već prelazi na jemca sa svim sporednim pravima i garancijama,.
• Pravni položaj: Jemac stupa na aktivnu stranu obligacionog odnosa prema dužniku (postaje novi poverilac).
PRESTANAK
Pored opštih načina prestanka (npr. isplata duga od strane dužnika), jemstvo specifično prestaje usled konfuzije (sjedinjenja):
• Sjedinjenje jemca i dužnika: Kada jemac postane glavni dužnik (npr. preuzme dug).
• Sjedinjenje jemca i poverioca: Kada jemac postane poverilac (npr. poverilac mu ustupi potraživanje).
Napomena: Prestanak jemstva (sporedne obaveze) ne utiče na postojanje glavne obaveze dužnika prema poveriocu.
Razlikovanje jemstva od srodnih instituta
JEMSTVO vs. PREUZIMANJE ISPUNJENJA
Ovde je ključna razlika u tome ko zaključuje ugovor i kakva prava stiče poverilac.
• Ugovorne strane:
◦ Jemstvo: Ugovor zaključuju poverilac i jemac.
◦ Preuzimanje ispunjenja: Ugovor zaključuju dužnik i treće lice (preuzimalac).
• Pravo poverioca:
◦ Kod jemstva, poverilac ima direktno pravo da tuži jemca.
◦ Kod preuzimanja ispunjenja, poverilac ne stiče nikakvo pravo prema preuzimaocu i ne može od njega zahtevati ispunjenje (jer nije strana u ugovoru).
◦ Napomena: Poverilac je dužan da primi ispunjenje od trećeg lica, ali ga ne može prinuditi da plati.
• Dejstvo isplate (Subrogacija):
◦ Jemstvo: Jemac isplatom stupa na mesto poverioca (dolazi do personalne subrogacije).
◦ Preuzimanje ispunjenja: Preuzimalac ne stupa na mesto poverioca – ne dolazi do subrogacije.
• Odgovornost: Ako preuzimalac ne ispuni obavezu, on odgovara samo dužniku za naknadu štete zbog povrede ugovora, a dužnik mora sam da namiri poverioca.
JEMSTVO vs. PRISTUPANJE DUGU
Ovo je najsuptilnija razlika. Studenti često greše misleći da je razlika u solidarnosti. Nije! (Jemac platac je takođe solidaran). Razlika je u pravnoj sudbini potraživanja nakon isplate.
• Sličnost: U oba slučaja treće lice se obavezuje poveriocu da će namiriti dug.
• Suštinska razlika:
◦ Jemstvo: Pravni posao obezbeđenja. Jemac plaća tuđi dug. Isplatom dolazi do personalne subrogacije (jemac postaje novi poverilac prema dužniku).
◦ Pristupanje dugu: Pravni posao kojim treće lice prihvata tuđu obavezu kao sopstvenu. Isplatom se potraživanje gasi (oslobađaju se i dužnik i pristupilac) – nema subrogacije.
• Pravna priroda:
◦ Jemac se obavezuje da ispuni ako dužnik ne ispuni (ili solidarno s njim).
◦ Pristupilac stupa u obligaciju pored prvobitnog dužnika kao samostalni dužnik.
JEMSTVO vs. ODGOVORNOST ZA DRUGOGA (Deliktna odgovornost)
Ovde razlikujemo ugovornu garanciju od zakonske odgovornosti za štetu (npr. roditelj za dete, poslodavac za zaposlenog).
• Pravna priroda obaveze:
◦ Jemstvo: Jemac garantuje za tuđi dug (ugovorna priroda).
◦ Odgovornost za drugoga: Odgovorno lice odgovara za sopstveni dug (obaveza naknade štete nastala ex lege), iako je štetu faktički prouzrokovao neko drugi („štetnik“).
• Akcesornost:
◦ Jemstvo: Strogo akcesorno (ako nema glavnog duga, nema ni jemstva).
◦ Odgovornost za drugoga: Nije uvek akcesorna. Odgovornost može postojati i kad sam štetnik nije odgovoran (npr. neuračunljivo lice), pa odgovorno lice odgovara samostalno.
• Dejstvo isplate:
◦ Kod jemstva nastupa subrogacija (prelazak istog potraživanja).
◦ Kod odgovornosti za drugoga, isplatom se gasi potraživanje oštećenog, a između odgovornog lica i štetnika može nastati potpuno novi (regresni) obligacioni odnos, ali nema automatske subrogacije u poziciju oštećenog.
Predmet jemčeve obaveze
• Tuđi dug: Jemac ne preuzima dug kao svoj, već se obavezuje da će platiti tuđi dug.
• Akcesornost (Zavisnost): Da bi jemstvo postojalo, neophodno je postojanje glavnog duga, tj. potraživanja poverioca prema glavnom dužniku.
• Opšta dopuštenost: Predmet jemčenja može biti svaka punovažna obaveza, bez obzira na njenu sadržinu (novčana, nenovčana, uslovna).
VRSTE OBAVEZA ZA KOJE SE MOŽE JEMČITI
A) Buduća obaveza
• Uslov: Može se jemčiti za buduću obavezu samo ako je ona određena.
• Otkazivanje (Specifičnost):
◦ Ako nije predviđen rok u kom obaveza treba da nastane -> Jemac može otkazati jemstvo pre nastanka obaveze.
◦ Ako jeste predviđen rok -> Jemstvo se ne može otkazati.
B) Naturalna obaveza
• Dopuštenost: Moguće je jemčiti i za naturalnu (neutuživu) obavezu.
• Pravna sudbina:
◦ Isplatom od strane jemca obaveza ne menja prirodu (ostaje naturalna).
◦ Obaveza jemca prema poveriocu je takođe naturalna (jer jemac ne može dugovati pod težim uslovima od dužnika).
C) Nenovčana obaveza (Činjenje/Nečinjenje)
• Identitet predmeta: U redovnom toku stvari, obaveza jemca i dužnika imaju identičan predmet (isplata novca ili predaja zamenjivih stvari).
• Transformacija u naknadu štete:
◦ Ako je obaveza strogo lična (intuitu personae) ili je jemac ne može izvršiti -> Jemčeva obaveza se pretvara u obavezu naknade štete koju poverilac trpi zbog neispunjenja.
SPECIJALNI SLUČAJEVI JEMSTVA
A) Jemčev jemac (Jemstvo za jemca)
• Pojam: Lice koje se obavezuje poveriocu da će ispuniti obavezu prvog jemca, ako ovaj to ne učini.
• Odgovornost: Uvek je supsidijarna u odnosu na prvog jemca.
• Regres (Subrogacija): Isplatom poverioca, jemčev jemac stupa na njegovo mesto i može tražiti regres od:
1. Glavnog dužnika, ili
2. Prvog jemca (zavisno od toga kako je prvi jemac odgovarao – supsidijarno ili solidarno).
B) Jemstvo za naknadu štete (Indemnifikacija)
• Pojam: Jemac se obavezuje drugom jemcu (ne poveriocu!) da će mu nadoknaditi štetu ako ovaj ne uspe da naplati svoj regresni zahtev od glavnog dužnika.
• Predmet: Obezbeđuje se buduće regresno potraživanje prvog jemca.
• Mehanizam:
1. Prvi jemac isplati poverioca -> Stupa na njegovo mesto prema dužniku.
2. Prvi jemac ne uspe da se naplati od dužnika -> Aktivira se „jemac za naknadu štete“.
3. Isplatom štete prvom jemcu, „jemac za naknadu štete“ se subrogira u njegova prava prema glavnom dužniku.
Pravne osobine jemstva
• Akcesornost (Zavisnost): Ovo je bitno obeležje svakog jemstva. Obaveza jemca deli pravnu sudbinu obezbeđene (glavne) obaveze.
◦ Imperativnost: Akcesornost se ne može isključiti sporazumom poverioca i jemca.
• Supsidijarnost ili Solidarnost: Zavisno od vrste jemstva.
• Dejstvo isplate (Personalna subrogacija): Kada jemac namiri poverioca, obezbeđena obaveza se ne gasi, već prelazi na jemca (zakonska cesija).
SUDBINA JEMSTVA U SLUČAJU PROMENE GLAVNE OBAVEZE
Zavisnost od glavnog duga se ogleda u sledećim situacijama prema ZOO:
• Prestanak glavnog duga: Ako glavni dug prestane (isplatom, prebijanjem, oproštajem), prestaje i jemstvo.
• Novacija (Obnova):
◦ Ako obezbeđena obaveza prestane novacijom, jemstvo prestaje.
◦ Izuzetak: Poverilac i jemac mogu izričito ugovoriti da jemstvo ostaje i za novu obavezu.
• Ustupanje potraživanja (Cesija): Jemstvo prelazi na prijemnika (novog poverioca) zajedno sa glavnim potraživanjem.
◦ Zabrana: Poveriočevo potraživanje prema jemcu ne može se samostalno ustupiti (odvojeno od glavnog duga).
• Preuzimanje duga: Jemstvo prestaje, osim ako jemac ne pristane da odgovara za novog dužnika.
JEMSTVO I NEVAŽNOST GLAVNOG UGOVORA
Ovde razlikujemo tri situacije:
A) Ništavost glavnog ugovora
• Ako glavni dug potiče iz nepostojećeg ili ništavog ugovora, jemčeva obaveza ne nastaje.
B) Rušljivost glavnog ugovora (Problem prigovora)
• Status: Dok se rušljiv ugovor ne poništi, on proizvodi dejstvo, pa jemstvo postoji. Ako se poništi, jemstvo prestaje (a ako je jemac platio, traži povraćaj).
• Može li jemac istaći prigovor rušljivosti?
◦ ZOO propisuje da jemac ne može isticati dužnikove čisto lične prigovore.
◦ U teoriji se smatra da je pravo na poništaj lično pravo dužnika. Zato jemac ne može tražiti poništaj niti trajno otkloniti zahtev isticanjem mane volje.
◦ Rešenje (Dilatorni prigovor): Jemac ima pravo da privremeno odbije isplatu dok teče rok u kome dužnik može tražiti poništaj (jer je obaveza neizvesna). Tek ako dužnik konvalidira ugovor (odrekne se prava na poništaj ili rok istekne), jemac mora da plati.
◦ Ratio: Ovim se štiti načelo akcesornosti – dok je glavni dug neizvestan, neizvesna je i obaveza jemca.
C) Jemstvo za poslovno nesposobnog dužnika (Izuzetak od akcesornosti)
• Pravilo: Ko jemči za poslovno nesposobnog dužnika, odgovara poveriocu isto kao da jemči za sposobnog.
• Uslovi u ZOO:
◦ Nije bitno da li je jemac znao za nesposobnost (odgovara i ako nije znao).
◦ Odnosi se i na fizička i na pravna lica.
• Pravna priroda (Kontroverza):
◦ Ovde nema akcesornosti (glavni dug ne važi, a jemstvo važi).
◦ Nema subrogacije: Jemac koji isplati poverioca ne može se regresirati od nesposobnog dužnika po osnovu jemstva (jer validan dug ne postoji).
◦ Smatra se da je ovo u suštini samostalna obaveza (garancija) radi zaštite pravnog prometa.
Obim jemčeve odgovornosti
• Zavisnost od glavnog duga: Obim jemčeve odgovornosti određuje se prema obimu odgovornosti glavnog dužnika.
• Gornja granica: Jemčeva obaveza ne može biti veća od obaveze glavnog dužnika, niti ugovorena pod težim uslovima.
◦ Sankcija: Ako je ugovorena veća obaveza, ona se ne gasi, već se svodi na meru dužnikove obaveze.
• Mogućnost ograničenja: Jemčeva obaveza može biti manja (ograničena na deo duga) ili podvrgnuta lakšim uslovima.
SADRŽINA OBAVEZE (Šta sve jemac plaća?)
Jemac ne odgovara samo za glavnicu. Prema ZOO, on odgovara za:
• Ispunjenje cele obaveze (ako nije drugačije ograničena).
• Troškove naplate: Dužan je da naknadi potrebne troškove koje je poverilac učinio pokušavajući da naplati dug od glavnog dužnika.
• Povećanje obaveze: Odgovara za svako povećanje koje nastane dužnikovom docnjom ili krivicom (osim ako je drugačije ugovoreno).
• Kamate (Ispitna zamka!):
◦ Jemac odgovara samo za ugovorenu kamatu koja je dospela posle zaključenja ugovora o jemstvu.
◦ Napomena: Kamata dospela pre zaključenja ugovora je samostalno potraživanje i ne spada u jemstvo za glavni dug.
SPECIFIČNI SLUČAJEVI (Izuzeci od smanjenja obaveze)
Postoje situacije gde se obaveza glavnog dužnika smanjuje po sili zakona, ali obaveza jemca ostaje puna.
A) Stečaj i prinudno poravnanje
• Odnos prema poveriocu: Smanjenje obaveze glavnog dužnika u stečaju (srazmerno namirenje) ne utiče na jemca. Jemac odgovara poveriocu za ceo iznos svoje obaveze.
• Pravo regresa (Gubitak za jemca): Iako jemac isplaćuje pun iznos, od dužnika može regresirati samo onaj umanjeni iznos koji je utvrđen u stečajnom postupku.
• Obaveza poverioca: Poverilac mora prijaviti potraživanje u stečaj i obavestiti jemca o tome. Ako to ne učini, odgovara jemcu za štetu.
B) Smrt dužnika (Nasleđivanje)
• Odnos prema poveriocu: Smrću dužnika njegova obaveza prelazi na naslednike, ali su oni odgovorni samo do visine nasleđene imovine (pro viribus). Ipak, obaveza jemca se ne smanjuje – on i dalje odgovara za ceo dug.
• Pravo regresa: Jemac isplatom stupa na mesto poverioca (subrogacija), ali od naslednika može tražiti povraćaj samo do visine vrednosti nasleđene imovine (jer ni poverilac nije mogao tražiti više).
Odnos poverioca i jemca
Zakon poznaje samo dve vrste jemstva (podela je iscrpna – nema treće kategorije). Razlika je u tome da li poverilac mora prvo da juri glavnog dužnika.
A) Supsidijarno (Obično) jemstvo
• Pravilo: Jemac je dužnik drugog reda. Poverilac ne može tražiti ispunjenje od jemca ako pre toga nije pokušao da se naplati od glavnog dužnika.
• Beneficium ordinis (Prigovor reda): Ako se poverilac obrati prvo jemcu, jemac može istaći prigovor da se ne drži reda i odbiti isplatu.
• Šta znači „pokušati naplatu“?
◦ U našem pravu nije potrebno sudsko gonjenje. Dovoljno je da poverilac u pismenoj formi pozove dužnika da plati i ostavi mu primeren rok.
• Pretpostavka: U građanskopravnim odnosima jemstvo je supsidijarno, ako nije drugačije ugovoreno.
• Izuzeci (Kada postaje solidarno?): Poverilac može odmah tužiti supsidijarnog jemca (preskače dužnika) ako:
1. Je očigledno da se obaveza ne može naplatiti iz sredstava dužnika.
2. Je glavni dužnik pao pod stečaj.
B) Solidarno jemstvo („Jemac platac“)
• Pravilo: Jemac i glavni dužnik su u istom redu. Poverilac može birati koga će tužiti: samo dužnika, samo jemca, ili obojicu istovremeno.
• Nema prigovora reda: Solidarni jemac nema beneficium ordinis.
• Pretpostavka: U privrednim ugovorima jemstvo je načelno solidarno, osim ako je drugačije ugovoreno.
• Zakonsko solidarno jemstvo: Postoji kada zakon to direktno nalaže (npr. kod otuđenja zakupljene stvari, stari vlasnik odgovara zakupcu kao solidarni jemac za obaveze novog vlasnika).
SAJEMSTVO (Više jemaca za isti dug)
• Solidarnost jemaca: Kada više lica jemči za isti dug, oni odgovaraju solidarno, bez obzira da li su jemčili zajedno ili odvojeno.
• Pravo poverioca: Može tražiti ceo iznos od bilo kog sajemca.
• Odnos prema glavnom dužniku: Iako su međusobno solidarni, u odnosu na glavnog dužnika zadržavaju privilegiju redosleda (supsidijarni su), osim ako nije ugovorena solidarnost sa dužnikom.
• Regres: Sajemac koji isplati dug ima pravo da od ostalih traži da mu naknade deo koji pada na njih.
PRIGOVORI JEMCA (Odbrana od poverioca)
Jemac se može braniti isticanjem dve vrste prigovora:
• Prigovori glavnog dužnika:
◦ Može istaći sve prigovore koje ima glavni dužnik (prebijanje, nepostojanje duga, obim obaveze).
◦ Važno: Čak i ako se dužnik odrekao prigovora ili priznao dug, to nema dejstva prema jemcu.
◦ Ograničenje: Ne može istaći dužnikove čisto lične prigovore (npr. rušljivost zbog mane volje).
• Lični prigovori jemca:
◦ Prigovori vezani za sam ugovor o jemstvu (ništavost jemstva, zastarelost potraživanja prema jemcu, prebijanje uzajamnih potraživanja poverioca i jemca).
• Prigovor roka: Ako dužnik izgubi pravo na rok (npr. ne da obezbeđenje), jemac ne gubi pravo na rok. Poverilac mora čekati dospeće da bi tražio novac od jemca.
DEJSTVO ISPLATE (Subrogacija)
• Personalna subrogacija: Kada jemac (solidarni ili obični) isplati poverioca, potraživanje prelazi na njega sa svim sporednim pravima.
• Razlika od solidarnog dužnika:
◦ Jemac je platio tuđi dug (zato traži od dužnika povraćaj celog iznosa).
◦ Solidarni dužnik plaća zajednički dug (zato od ostalih traži samo njihov udeo).
OSLOBAĐANJE JEMCA (Prestanak usled radnji poverioca)
Jemac se oslobađa odgovornosti u tri specifična slučaja uzrokovana nepažnjom poverioca:
1. Odugovlačenje poverioca (Nakon dospelosti):
◦ Ako dug dospe, a poverilac ne traži naplatu, jemac ga može pozvati da to učini. Ako poverilac u roku od mesec dana ne uputi zahtev dužniku -> jemac se oslobađa.
2. Neodređen rok ispunjenja:
◦ Ako rok nije određen, a prošlo je godinu dana od jemstva, jemac može tražiti od poverioca da utvrdi datum. Ako poverilac to ne učini u roku od mesec dana -> jemac se oslobađa.
3. Gubitak drugog obezbeđenja:
◦ Ako poverilac svojom krivicom izgubi neko drugo pravo (npr. zalogu) koje je služilo kao obezbeđenje, jemac se oslobađa za onaj iznos koji bi mogao naplatiti korišćenjem tog izgubljenog prava.
Odnos jemca i dužnika
• Osnov odnosa: Odnos jemca i dužnika obično postoji pre samog jemstva (npr. prijateljstvo, poslovna saradnja), ali ti motivi ne utiču na punovažnost ugovora o jemstvu niti na pravne posledice isplate.
• Ključni mehanizam (Zakonska cesija): Kada jemac isplati poverioca, dolazi do personalne subrogacije po sili zakona.
◦ Namireno potraživanje se ne gasi, već prelazi sa poverioca na jemca sa svim sporednim pravima i garancijama.
SADRŽINA REGRESNOG ZAHTEVA (Šta jemac potražuje?)
Jemac od dužnika može zahtevati:
1. Ono što je isplatio poveriocu: Ali ništa preko toga (ne može tražiti više nego što je stvarno platio).
2. Kamatu: Od dana isplate (jer je od tada lišen upotrebe svog novca).
3. Troškove: One koji su nastali u sporu sa poveriocem, ali samo od trenutka kada je obavestio dužnika o tom sporu.
4. Naknadu štete: Ako je pretrpeo štetu usled isplate tuđeg duga.
• Obaveza poverioca: Da bi jemac ostvario ovo pravo, namireni poverilac mu mora predati sredstva kojima se potraživanje dokazuje ili obezbeđuje.
PRAVO NA PRETHODNO OBEZBEĐENJE
Da li jemac može tražiti zaštitu od dužnika pre nego što plati?
• Uslov: Samo jemac koji se obavezao sa znanjem ili odobrenjem dužnika.
• Razlozi (Kada se može tražiti?):
◦ Ako dužnik nije ispunio obavezu o dospelosti.
◦ Ako je poverilac sudski zatražio naplatu od jemca.
◦ Ako se imovinsko stanje dužnika znatno pogoršalo nakon zaključenja ugovora.
GUBITAK PRAVA NA REGRES (Ključno za ispit!)
Jemac ima dužnost da obavesti dužnika o izvršenoj isplati. Ako to propusti, snosi teške posledice:
• Prigovori dužnika: Dužnik može protiv jemca istaći sve prigovore koje je u času isplate imao protiv poverioca (npr. da je dug zastareo, da je izvršio prebijanje i sl.).
• Dupla isplata (Nedugovano plaćanje):
◦ Ako jemac ne obavesti dužnika da je platio, pa dužnik u neznanju ponovo isplati isti dug poveriocu -> Jemac gubi pravo da traži regres od dužnika.
◦ Koga jemac tuži? Može tužiti samo poverioca za povraćaj isplaćenog (sticanje bez osnova), jer je poverilac naplatio dva puta,.
• Prebijanje (Kompenzacija): Isto važi ako dužnik, ne znajući za jemčevu isplatu, izjavi prebijanje svog potraživanja sa poveriocem. Jemac tada gubi regres prema dužniku i može se obratiti samo poveriocu.
SPECIFIČNI SLUČAJEVI
• Solidarni dužnici: Ako jemac jemči za jednog od više solidarnih dužnika, isplatom stiče pravo da zahteva regres od bilo kog solidarnog dužnika (ne samo od onog za koga je nominalno jemčio).
• Poništen ugovor: Ako jemac bez znanja dužnika isplati dug iz ugovora koji kasnije bude poništen na zahtev dužnika, jemac nema regres od dužnika, već traži povraćaj od poverioca.
Prestanak i zastarevanje jemčeve obaveze
PRESTANAK USLED AKCESORNOSTI (Zavisnost od glavnog duga)
Osnovno pravilo je da jemstvo deli sudbinu glavne obaveze.
• Gašenje glavnog duga: Jemstvo prestaje uvek kada se ugasi glavna obaveza (ispunjenjem, prebijanjem, oproštajem duga ili na drugi način).
• Novacija (Obnova): Ako glavna obaveza prestane novacijom, jemstvo se gasi.
◦ Izuzetak: Poverilac i jemac mogu ugovoriti da jemstvo ostaje na snazi i za novu obavezu.
• Preuzimanje duga: Ako treće lice preuzme dug, jemstvo prestaje.
◦ Izuzetak: Jemstvo opstaje samo ako jemac pristane da odgovara za novog dužnika.
PRESTANAK USLED SJEDINJENJA (Konfuzija)
Jemstvo se gasi kada se u istom licu spoje nespojiva svojstva, jer jemac po definiciji jemči za tuđi dug.
• Sjedinjenje Jemca i Dužnika: Npr. jemac nasledi dužnika (ili obrnuto) ili jemac preuzme dug.
• Sjedinjenje Jemca i Poverioca: Npr. poverilac nasledi jemca ili poverilac ustupi jemcu potraživanje koje je obezbeđeno.
PRESTANAK USLED ODUGOVLAČENJA POVERIOCA (Sankcija za pasivnost)
Jemac se oslobađa odgovornosti ako poverilac ne pokaže inicijativu, pod sledećim uslovima:
• Kada je potraživanje dospelo: Ako jemac pozove poverioca da zahteva ispunjenje, a poverilac to ne učini u roku od mesec dana.
• Kada rok nije određen: Ako je prošlo godinu dana od jemstva, jemac poziva poverioca da utvrdi datum. Ako poverilac to ne učini u roku od mesec dana, jemac se oslobađa.
ZASTAREVANJE JEMČEVE OBAVEZE
Zastarelost jemstva je složenija i zavisi od vrste jemstva.
• Opšte pravilo (Akcesornost): Kad zastari obaveza glavnog dužnika, zastareva i obaveza jemca.
• Solidarno jemstvo: Potpuno prati sudbinu glavnog duga – dok ne zastari glavna obaveza, ne zastareva ni obaveza jemca.
• Supsidijarno jemstvo (Specifičan rok – Ispitna zamka!):
◦ Ako je rok zastarelosti glavnog duga duži od dve godine, obaveza supsidijarnog jemca zastareva po isteku dve godine od dospelosti obaveze glavnog dužnika.
◦ Cilj: Da se supsidijarni jemac ne drži u neizvesnosti predugo.
DEJSTVO PREKIDA I ZASTOJA ZASTARELOSTI
Odnos glavnog duga prema jemcu u pogledu toka rokova:
• Zastoj: Zastoj zastarevanja obaveze glavnog dužnika nema dejstva prema jemcu.
• Prekid: Prekid zastarevanja obaveze glavnog dužnika deluje prema jemcu samo ako je prekid izazvan postupkom poverioca pred sudom protiv glavnog dužnika. (Vansudske opomene ne prekidaju rok prema jemcu).
