Prokura

Prokura je specifična, zakonom uređena vrsta punomoćja čiji su sadržina i obim određeni imperativnim zakonskim normama, a ne ugovorom.

  • Prokurista je isključivo fizičko lice (za razliku od poslovnog punomoćnika koje može biti i pravno lice) kome je od strane privrednog društva ili preduzetnika (vlastodavca) izdato ovo posebno punomoćje.

Pravna priroda i osnovne karakteristike

  • Ratio legis: Izdvajanje prokure u posebnu vrstu punomoćja služi isključivo pravnoj sigurnosti prometa i zaštiti trećih lica. Treće lice uvidom u registar lako proverava svojstvo prokuriste, a samim tim tačno zna obim njegovih zakonskih ovlašćenja, bez rizika da je prokurista prekršio neki interni ugovor.
  • Karakteristike prokure:
    • Trajna je: Ne sme se izdati na određeno vreme (npr. na tri meseca).
    • Neprenosiva je: Prokurista je ne sme preneti na drugo lice (ne postoji „potprokurista“), niti sme da izdaje druga punomoćja.
    • Bezolovna je: Vlastodavac ne sme da uslovljava punovažnost poslova koje prokurista preduzima. Jedini izuzetak: društvo može usloviti punovažnost posla supotpisom svog zakonskog zastupnika (zajedničko zastupanje), što se obavezno registruje.
  • Prema načinu organizovanja, može biti pojedinačna (svaki postupa samostalno) i zajednička (gde važe pravila o aktivnom i pasivnom solidarnom zastupanju).

Izdavanje i registracija prokure

  • Prokura se obavezno daje u pisanoj formi.
  • Za razliku od drugih ugovornih punomoćja, ime prokuriste se obavezno upisuje u registar (APR).

Nadležnost za davanje prokure Ovlašćenje za izdavanje prokure zavisi od pravne forme subjekta:

  • Preduzetnik: Daje je isključivo lično (ne sme preneti ovo ovlašćenje na drugog).
  • Ortačko društvo: Daju je jednoglasno svi ortaci.
  • Komanditno društvo: Daju je jednoglasno svi komplementari.
  • Društvo kapitala (DOO, AD): Daje je direktor, odbor direktora ili izvršni odbor (u zavisnosti od modela upravljanja), osim ako osnivačkim aktom nije propisana drugačija nadležnost.

Ovlašćenja i ograničenja prokuriste

  • Prokurista je ovlašćen da preduzima sve poslove u vezi sa delatnošću društva. Ako preduzme posao nepovezan sa delatnošću, taj posao ipak obavezuje društvo, ali društvo ima pravo da od prokuriste zahteva naknadu štete.
  • Zakonska ograničenja prokure (Apsolutna zabrana): Ovo su poslovi visokog rizika koje prokurista nikako ne sme da preduzima:
    1. Sticanje, otuđenje i opterećenje nepokretnosti.
    2. Sticanje, otuđenje i opterećenje udela i akcija koje društvo ima u drugim pravnim licima.
    3. Preuzimanje menične obaveze (ali sme da stiče menična prava za društvo).
    4. Preuzimanje obaveze jemstva (ali sme da ga ugovori u korist društva).
    5. Uzimanje i davanje zajmova/kredita.
    6. Zastupanje pred sudom ili arbitražom.
  • Interna ograničenja: Bilo kakva dodatna ograničenja koja društvo nametne prokuristi (npr. do određenog novčanog iznosa) ne deluju prema trećim licima i nemaju značaj u pravnom prometu.

Gašenje prokure

  • Opoziv (od strane društva): Vlastodavac može opozvati prokuru u svako doba. Ovog prava se društvo ne može odreći, niti ga može usloviti ili ograničiti.
  • Otkaz (od strane prokuriste): Prokurista može otkazati prokuru u svako doba, ali ima obavezu da nastavi da obavlja poslove još 30 dana kako ne bi naneo štetu vlastodavcu naglim prekidom rada.
  • Nakon prestanka prokure, činjenica prestanka se obavezno briše iz registra.

Postavi komentar