Naknade članovima uprave i izveštavanje

Pojam/Definicija

  • Naknada članu uprave predstavlja imovinsku korist koju akcionarsko društvo daje članu uprave za obavljanje ugovorenih prestacija (usluga) u vezi sa upravljanjem i pošlovođenjem. To je osnovno pravo člana uprave i osnovna obaveza društva.
  • Izveštavanje je zakonom i statutom uređen sistem protoka informacija između organa društva koji obezbeđuje neophodnu kontrolu i nadzor nad vođenjem poslova.

Pravna priroda i osnovne karakteristike

  • Vrste naknada:
    1. Prema zavisnosti od učinka: Fiksne (unapred određene, nezavisne od postignutih rezultata) i varijabilne (zavisne od učinka, npr. godišnji bonusi, akcije, akcijske opcije).
    2. Prema predmetu: Novčane (osnovna zarada) i nenovčane (akcije, korporativni zajmovi, posebne pogodnosti).
  • Ratio legis (Sukob interesa i podsticaji): Cilj varijabilnih naknada je usklađivanje interesa direktora sa interesima akcionara (rešavanje agencijskog problema). Kako bi se izbegao direktan sukob interesa u kom uprava sama sebi određuje visinu zarade, moderna korporativna pravila zahtevaju uključivanje Skupštine, nezavisnih direktora i specijalizovane Komisije za naknade.

Nadležnost za utvrđivanje naknada – POZITIVNO PRAVO Zakon o privrednim društvima (ZPD) postavlja osnovno načelo: naknadu članovima uprave određuje onaj organ koji ih bira (osim ako statut ili Skupština ne odrede drugačija pravila).

  • Skupština akcionara: Isključivo je nadležna da odredi naknadu za članove Odbora direktora (jednodomni sistem) i članove Nadzornog odbora (dvodomni sistem).
  • Nadzorni odbor: Određuje naknade izvršnim direktorima (u dvodomnom sistemu).
  • Politika naknada i akcije: U isključivoj zakonskoj nadležnosti Skupštine je usvajanje politike naknada, kao i odobravanje svih planova naknada koje se isplaćuju u akcijama i drugim hartijama od vrednosti.

Transparentnost i objavljivanje naknada

  • Obaveznost objavljivanja: ZPD propisuje obavezu objavljivanja informacija o naknadama isključivo za javna akcionarska društva.
  • Način i forma: Javna društva ove podatke obavezno iskazuju u okviru godišnjih finansijskih izveštaja. Ukoliko je naknada data u akcijama, obavezno se navode podaci o vrsti, klasi, broju i nominalnoj vrednosti stečenih akcija.
  • Krug lica: Društvo je dužno da objavi naknade (pojedinačno, primenom principa individualizacije) za sve članove uprave (Odbora direktora, Nadzornog odbora i izvršne direktore), uz zakonsku obavezu da uvek objavi naknade za pet najplaćenijih direktora (čak i ako nisu članovi navedenih organa).

Sistem izveštavanja – Linije i vrste izveštaja

  • Osnovno pravilo subordinacije: Organ (ili pomoćno telo) izveštava onaj organ koji ga je imenovao.
  • 1. Izveštavanje Skupštine (Godišnje):
    • Odbor direktora (ili Nadzorni odbor) na redovnoj sednici podnosi Skupštini izveštaje o: računovodstvenoj praksi, usklađenosti poslovanja sa zakonom, nezavisnosti revizora, i o ugovorima zaključenim između društva i direktora (ili povezanih lica).
  • 2. Izveštavanje od strane izvršnih direktora:
    • Izvršni direktori podnose izveštaje Odboru direktora (jednodomni) ili Nadzornom odboru (dvodomni sistem). Svaki direktor (član odbora) ima zakonsko pravo uvida u te izveštaje.
    • Vrste izveštaja izvršnih direktora:
      1. Godišnji (redovni): Izveštaj o planiranoj poslovnoj politici i izveštaj o rentabilnosti poslovanja (prilikom rasprave o finansijskim izveštajima).
      2. Kvartalni (redovni): Izveštaj o tekućem poslovanju, prihodima i finansijskom stanju društva.
      3. Vanredni: Izveštaj o poslovnim događajima koji su od većeg značaja za poslovanje i likvidnost društva, kao i poseban izveštaj podnet na specifičan zahtev odbora. Predsednik odbora mora o prijemu ovakvog izveštaja odmah, a najkasnije na prvoj narednoj sednici, obavestiti ostale članove odbora.

Postavi komentar