Obične i povlašćene akcije

Osnovna podela akcija vrši se na vrste, dok se unutar iste vrste akcije mogu deliti na klase. Zakon o privrednim društvima (ZPD) dozvoljava izdavanje samo dve vrste akcija:

  1. Obične (redovne) akcije
  2. Povlašćene (privilegovane, preferencijalne) akcije

Pravilo funkcionisanja: Sve akcije iste klase uvek daju potpuno istovetna prava svojim imaocima.

Pravna priroda i osnovne karakteristike

  • Obične akcije: Daju uobičajena, standardna zakonska prava i uvek se pretpostavljaju.
    • Svako akcionarsko društvo mora imati makar jednu običnu akciju.
    • Sve obične akcije čine isključivo jednu klasu.
    • Apsolutno je zabranjeno izdavanje zamenljivih običnih akcija (ne mogu se pretvarati u povlašćene akcije).
  • Povlašćene akcije: Za razliku od običnih, društvo može izdavati više klasa povlašćenih akcija. One predstavljaju specifičan kompromis – ovim akcijama su naglašena imovinska prava (kroz određene privilegije), ali su im umanjena neimovinska prava (najčešće nemaju pravo glasa).
    • Ratio legis: Izdavanje povlašćenih akcija omogućava društvu da prikupi dodatni kapital od investitora koje zanima isključivo siguran i brz finansijski prinos, a ne upravljanje društvom, čime se štiti kontrola postojećih običnih akcionara.
  • Zakonska ograničenja emisije (POZITIVNO PRAVO): ZPD propisuje dva izuzetno važna imperativna ograničenja za izdavanje povlašćenih akcija:
    1. Ukupna nominalna vrednost svih povlašćenih akcija ne sme preći 50% osnovnog kapitala društva.
    2. Povlašćene akcije se mogu izdavati isključivo za novčani ulog (nenovčani ulozi nisu dozvoljeni).

Osnivanje i akti

  • Da li će društvo izdavati povlašćene akcije i kakva će tačno prava one nositi, stvar je slobodne procene društva. Međutim, svi uslovi, privilegije, i ograničenja moraju biti strogo i precizno definisani statutom i/ili odlukom o izdavanju akcija. U suprotnom, važe zakonske pretpostavke.

Prava i obaveze članova/akcionara

  • Prava iz običnih akcija: Obezbeđuju pravo glasa u skupštini, pravo na isplatu dividende i pravo na učešće u likvidacionom višku (nakon namirenja povlašćenih akcionara).
  • Privilegovana prava iz povlašćenih akcija:
    1. Pravo na prioritetnu isplatu dividende.
    2. Pravo na prioritetnu isplatu iz likvidacionog ili stečajnog viška.
    3. Pravo pretvaranja (zamene) u obične ili drugu klasu povlašćenih akcija.
    4. Pravo prodaje (otkupa) tih akcija samom društvu.
  • Kategorizacija povlašćenih akcija (prema vrsti privilegije):
    • U pogledu dividende: Nekumulativne (pravo na dividendu samo ako ima dobiti u toj godini – ovo se pretpostavlja), kumulativne (neispunjena dividenda se prenosi i kumulira za naredne godine) i delimično kumulativne.
    • U pogledu ostatka dobiti: Proste (neparticipativne) (dobijaju samo svoju prioritetnu dividendu) i participativne (nakon prioritetne dividende, učestvuju u podeli ostatka dobiti ravnopravno sa običnim akcijama).
    • U pogledu zamene i otkupa: Zamenljive / nezamenljive (zakonska pretpostavka je da su nezamenljive) i otkupljive / neotkupljive (otkupljivost se nikada ne pretpostavlja, mora biti ugovorena).

Pravo glasa

  • Osnovno pravilo: Povlašćene akcije su po prirodi neglasačke akcije (akcionar ima pravo da prisustvuje Skupštini i bude informisan, ali ne i da glasa).
  • IZUZECI (Kada povlašćeni akcionari dobijaju pravo glasa):
    1. Glasanje po klasama: Imaju pravo glasa (jedan glas po akciji) kada Skupština donosi odluku kojom se ukidaju, menjaju ili umanjuju prava te specifične klase (npr. izdavanje nove klase sa jačim pravima). Odluka ne može proći bez njihove većine unutar te klase.
    2. Glasanje sa imaocima običnih akcija (ako statut dozvoljava, u 2 slučaja):
      • Kada povlašćena akcija ima pravo zamene za običnu (imaju onoliko glasova koliko bi imali da su ih već zamenili).
      • Kada im nije isplaćena deklarisana dividenda (dobijaju pravo glasa srazmerno svom učešću u osnovnom kapitalu, dok im se dividenda ne isplati).

Postavi komentar