Privredne komore

Privredne komore su interesne, poslovno-stručne i neprofitne organizacije privrednih subjekata koje povezuje zajednički poslovni interes, sa ciljem usklađivanja i zastupanja interesa članova, kao i podsticanja privrednih aktivnosti.

Pravna priroda i osnovne karakteristike

  • Pravni subjektivitet: Komore imaju sopstveni pravni subjektivitet koji je strogo odvojen od njenih članova.
    • Ratio legis: Za razliku od privrednih društava, na odnos komore i članova se ne može primeniti institut proboja pravne ličnosti. Komora ne odgovara za obaveze članova, a članovi ne odgovaraju za obaveze komore.
  • Odgovornost za obaveze: Komora odgovara celokupnom svojom imovinom (koja je jedinstvena i podložna prinudnom izvršenju).
  • Neprofitnost: Ne osnivaju se sa lukrativnim (profitnim) ciljem. Sav eventualni višak prihoda se isključivo koristi za ostvarivanje ciljeva komore i ne raspoređuje se članovima.
  • Zabrana konkurencije članovima: Komora može obavljati privredne delatnosti samo ako je to neophodno za njene ciljeve, ali ne sme konkurisati sopstvenim članovima (npr. ne sme od članarine finansirati delatnost kojom im uzima tržište).
  • Položaj prema državi: Komore nisu državne organizacije, već partneri države. Ipak, država vrši upravni nadzor nad radom onih komora koje su osnovane zakonom i kojima su poverena javnopravna ovlašćenja.

Sistemi i vrste komora u Srbiji

  • Uporednopravni kontekst: U svetu dominiraju zakonski sistem (kontinentalni model sa javnopravnim ovlašćenjima i obaveznim članstvom) i sistem dobrovoljnog osnivanja (anglosaksonski model). Srbija danas primenjuje mešoviti sistem, gde paralelno postoje zakonske i ugovorne komore.
  • Zakonske privredne komore:
    • To su Privredna komora Srbije (PKS) i privredne komore autonomnih pokrajina.
    • Upisuju se u Registar privrednih komora kod APR-a, ali ovaj upis nema konstitutivni karakter.
    • Napomena: Unutar PKS postoji 16 regionalnih komora i PK Beograda, ali one nemaju svojstvo pravnog lica.
  • Ugovorne privredne komore:
    • Osniva ih najmanje 100 privrednih subjekata (teritorijalno ili granski).
    • Svojstvo pravnog lica stiču konstitutivnim upisom u Registar.
  • Strane komore: Mogu osnivati predstavništva (radi unapređenja razmene), ali ona nemaju svojstvo pravnog lica i moraju se upisati u poseban registar APR-a.

Članstvo u PKS i finansiranje

  • Obavezni članovi PKS (stiču članstvo po sili zakona upisom u registar):
    • Neposredni (direktni) članovi: Sva privredna društva i finansijske organizacije.
    • Posredni (indirektni) članovi: Preduzetnici (preko opštih udruženja preduzetnika) i zadruge (preko zadružnih saveza).
  • Dobrovoljni članovi PKS: Lica koja nisu privredni subjekti, ali unapređuju rad privrede. Postaju članovi na sopstveni zahtev, uz odluku nadležnog organa komore. Ovde spadaju i ugovorne privredne komore.
  • Finansiranje (Obaveze članova): Članovi zakonskih komora plaćaju obaveznu članarinu (koju određuje Skupština PKS). Olakšica: Novoobnovana privredna društva ne plaćaju članarinu prvih godinu dana.

Upravljanje komorama

  • Organi zakonskih komora (PKS i pokrajinske):
    • Skupština
    • Upravni odbor
    • Nadzorni odbor
    • Predsednik
  • Organi regionalnih komora i PK Beograda:
    • Parlament privrednika
    • Direktor

Specifični instituti: Institucije za rešavanje sporova Pri Privrednoj komori Srbije postoje dva ključna nezavisna i samostalna tela:

  • Sud časti: Odlučuje o povredama dobrih poslovnih običaja i poslovnog morala. Izriče specifične sankcije: opomenu, javnu opomenu na Upravnom odboru ili javnu opomenu sa objavljivanjem na internet stranici komore.
  • Stalna arbitraža: Nastala spajanjem domaćeg i spoljnotrgovinskog suda. Rešava (i posreduje) u domaćim i međunarodnim privrednim sporovima ukoliko je njena nadležnost ugovorena. Odluke su konačne i izvršne.

Postavi komentar