Longitudinalno ispitivanje i eksperiment

Proučavanje vremenskih serija podrazumeva da se podaci o različitim slučajevima ili ljudima prikupljaju u određenim vremenskim razmacima.

Pravo longitudinalno ispitivanje ima za cilj proučavanje karakteristika ponašanja i promena u stavovima iste grupe ljudi tokom dužeg vremenskog perioda.

To može biti grupa vršnjaka (kohorta) ali ne mora.

Po osnovu vremenske usmerenosti, dva oblika longitudinalnih studija:

  • prospektivneprikupljaju podatke o pojedincima koji čine uzorak, prateći ih u godinama koje dolaze
  • retrospektivnezapočinju u trenutku kad se zbiva događaj koji nas interesuje i proučavamo njegovu genezu u vremenu

Poznati primeri:

  1. Kembridž-somervilska studija o razvoju maloletničke delinkvencije
    1. zadatak je bio da utiče na sprečavanje delinkvencije i da razvije stabilne karakterne crte ličnosti maloletnika
    2. cabotov plan za uporedno praćenje nekoliko stotina dečaka u razdoblju od 10 godina
    3. nije sprovedeno po planu pa se rezultati tumače oprečno
  2. Wolfgang istražuje maloletnike koji su bili uhapšeni pre 18. godine u Filadelfiji

Problemi:

  • nije lako održati posmatranu grupu na okupu dok traje istraživanje
  • pribavljanje sredstava za finansiranje
  • otpor organa represije
  • mogućnost povrede ljudskih prava
  • efekat prvog ispitivanjauticaj ispitivača koji se kasnije ponavlja
  • efekat proteka vremenazamagljuje objašnjenje promena u ponašanju
  • halo efekatpredrasude koje utiču na istraživačevo tumačenje

Eksperiment

Eksperiment je vid posmatranja pojava u naučne svrhe pri kome se uslovi čije dejstvo proučavamo drže u najvećoj mogućoj meri pod kontrolom eksperimentatora.

Kontrolisani ekspreiment čini niz radnji kojima se pojave ili pojedinci razvrstavaju u dve grupe. Potrebno je dostići najveću moguću podudarnost između grupa. Zatim se u eksperimentalnu grupu uvodi činilac čije nas dejstvo interesuje dok u drugoj grupi – kontrolnoj on ne deluje.Logika je da će se variranjem tog faktora i praćenjem promena u eksperimentalnoj grupi pod uslovom da u obe dejstvo svih drugih činilaca držimo pod kontrolom razlike moži da tumačimo dejstvom nezavisno promenljive.

Problem ujednačavanja grupa i održavanje svih ostalih uslova u stalnom intenzitetu dovodi do izvođenja neke vrste eksperimenta u laboratorijskim uslovima. Nisu oslobođena prigovora te njihova validnost može biti samo interna. Međutim zbog stvaranja veštačkih uslova sporno je mogu li se zaključci uopštavati.

Eksperiment u prirodnim uslovima se preduzima radi posmatranja uticaja promena u oblasti prevencije i suzbijanja kriminaliteta na ponašanja prestupnika.

Primedbe etičkog karaktera – veštačko izazivanje zločina ne dolazi u obzir.

Ako kažemo da izvodimo opit  rizikujemo da se ponašaju neprirodno (Hawthorne efekat), ako to ne učinimo dovodimo ih u ponižavajuće situacije.

Placebo efekat je povezan sa autosugestijom. To je naziv preuzet iz medicinskih istraživanja u kojima je eksperimentalnoj grupi data supstanca čije dejsto može dovesti do izlečenja a kontrolnoj je podeljena neutralna materija – placebo. Veći broj kontrolne grupe izjavio je da se znatno bolje oseća posle uzimanja leka.

Kriminolozi radije koriste druge metode nego eksperiment.


Postavi komentar