Proučavanje vremenskih serija podrazumeva da se podaci o različitim slučajevima ili ljudima prikupljaju u određenim vremenskim razmacima.
Pravo longitudinalno ispitivanje ima za cilj proučavanje karakteristika ponašanja i promena u stavovima iste grupe ljudi tokom dužeg vremenskog perioda.
To može biti grupa vršnjaka (kohorta) ali ne mora.
Po osnovu vremenske usmerenosti, dva oblika longitudinalnih studija:
- prospektivne – prikupljaju podatke o pojedincima koji čine uzorak, prateći ih u godinama koje dolaze
- retrospektivne – započinju u trenutku kad se zbiva događaj koji nas interesuje i proučavamo njegovu genezu u vremenu
Poznati primeri:
- Kembridž-somervilska studija o razvoju maloletničke delinkvencije
- zadatak je bio da utiče na sprečavanje delinkvencije i da razvije stabilne karakterne crte ličnosti maloletnika
- cabotov plan za uporedno praćenje nekoliko stotina dečaka u razdoblju od 10 godina
- nije sprovedeno po planu pa se rezultati tumače oprečno
- Wolfgang istražuje maloletnike koji su bili uhapšeni pre 18. godine u Filadelfiji
Problemi:
- nije lako održati posmatranu grupu na okupu dok traje istraživanje
- pribavljanje sredstava za finansiranje
- otpor organa represije
- mogućnost povrede ljudskih prava
- efekat prvog ispitivanja – uticaj ispitivača koji se kasnije ponavlja
- efekat proteka vremena – zamagljuje objašnjenje promena u ponašanju
- halo efekat – predrasude koje utiču na istraživačevo tumačenje
Eksperiment
Eksperiment je vid posmatranja pojava u naučne svrhe pri kome se uslovi čije dejstvo proučavamo drže u najvećoj mogućoj meri pod kontrolom eksperimentatora.
Kontrolisani ekspreiment čini niz radnji kojima se pojave ili pojedinci razvrstavaju u dve grupe. Potrebno je dostići najveću moguću podudarnost između grupa. Zatim se u eksperimentalnu grupu uvodi činilac čije nas dejstvo interesuje dok u drugoj grupi – kontrolnoj on ne deluje.Logika je da će se variranjem tog faktora i praćenjem promena u eksperimentalnoj grupi pod uslovom da u obe dejstvo svih drugih činilaca držimo pod kontrolom razlike moži da tumačimo dejstvom nezavisno promenljive.
Problem ujednačavanja grupa i održavanje svih ostalih uslova u stalnom intenzitetu dovodi do izvođenja neke vrste eksperimenta u laboratorijskim uslovima. Nisu oslobođena prigovora te njihova validnost može biti samo interna. Međutim zbog stvaranja veštačkih uslova sporno je mogu li se zaključci uopštavati.
Eksperiment u prirodnim uslovima se preduzima radi posmatranja uticaja promena u oblasti prevencije i suzbijanja kriminaliteta na ponašanja prestupnika.
Primedbe etičkog karaktera – veštačko izazivanje zločina ne dolazi u obzir.
Ako kažemo da izvodimo opit rizikujemo da se ponašaju neprirodno (Hawthorne efekat), ako to ne učinimo dovodimo ih u ponižavajuće situacije.
Placebo efekat je povezan sa autosugestijom. To je naziv preuzet iz medicinskih istraživanja u kojima je eksperimentalnoj grupi data supstanca čije dejsto može dovesti do izlečenja a kontrolnoj je podeljena neutralna materija – placebo. Veći broj kontrolne grupe izjavio je da se znatno bolje oseća posle uzimanja leka.
Kriminolozi radije koriste druge metode nego eksperiment.
