Metod i metodologija, Postupak naučnog saznanja

Metod (methodos = put ) je ukupnost teoretskih spoznaja i tehničkih postupaka koje, u cilju omogućavanja novih saznanja koristimo pri istraživanju predmeta.

Dva elementa metoda:

  • saznanja o delu stvarnosti koji se proučava i logička pravila koja to proučavanje usmeravaju
  • tehnike koje se koriste u istraživanju

Metodologija je deo logike koji se bavi proučavanjem saznajnih metoda odnosno opisom različitih postupaka i izučavanjem njihove zasnovanosti, dometa i vrednosti.

Pojam i vrste naučnog istraživanja

Naučno istraživanje su svi na naučnoj metodologiji zasnovani postupci čiji je cilj potpunije upoznavanje predmeta proučavanja.

Bitne crte naučnog istraživanja:

  • originalnost
  • teorijska zasnovanost
  • sistematičnost
  • mogućnost uopštavanja
  • etičnost

Istraživanja kriminoloških nauka imaju neke specifičnosti:

  1. pojave koje su protivzakonite
  2. akademsko znanje istraživača i sposobnost interpersonalne komunikacije
  3. mnoštvo istraživačkih postupaka preuzeto iz srodnih disciplina

Cilj je ostvarenje nekog od zadataka:

  • da se neka pojava objasni
  • da se opiše
  • da se objasni mehanizam nastanka fenomena
  • da se izvrši evaluacija prakse i politike delovanja

Vrste istraživanja (fundamentalna):

  • eksplikativna – utvrđuju naučne zakone u oblasti i uzročne vezr između pojava
  • deskriptivna – opis pojava
  • strukturalna – sastav predmeta
  • predikativna – predviđanje daljeg razvoja pojave
  • eksplorativna – probna
  • panel – verifikacija prethodnih rezultata
  • metodološka – validnost postupka

Postoje i primenjena gde je cilj rešenje jednog posebnog problema.

Evaluativna istraživanja

Eval. istraživanja se bave proučavanjem naučne vrednosti sredstava borbe protiv kriminaliteta i iznalaženjem novih pogodnijih antikriminalnih mera. Njima se vrši ocena i vrednovanje rezultata organa pravosuđa.

Tri rešenja ko može da ga sprovede:

  • istraživanje u kući – izvode istraživači same ustanove zadužene za sprovođenje mera
    • nema problema sa uspostavljanjem saradnje sa zaposlenima
    • rezultatima se manje veruje
  • nezavisni istraživači
    • rezultatima se veruje ali ima problema sa saradnjom
  • angažovanje istraživača
    • pomiruje suprotnosti

Pri oceni rezultata treba uzeti u obzir:

  • svrhu uvođenja određenih mera i postupaka
  • okolnosti u kojima se primenjuju i uticaj činilaca
  • pouzdanost primenjenih istraživačkih tehnika
  • kriterijume korišćene za ocenu delotvornosti mera

Postupak naučnog saznanja

Postupak naučnog saznanja je planski, na saznanjima metodologije zasnovan sistematski zahvat.

Faze postupka:

  • određivanje predmeta i cilja istraživanja i postavljanje polazne pretpostavke
    • hipoteza – odgovor na neki problem i bitno je da bude jednostavna i proverljiva
  • izrada istraživačkog plana
    • istraživačke strategije:
      • eksperimentalna i neeksperimentalna
      • transverzalna i longitudinalna
      • individualistička, globalistička ili strategija uzorkovanja
      • kvalitativna i kvantitativna
      • uporedna, istorijska i prognostička
  • prikupljanje činjenica, njihova obrada i tumačenje
    • Činjenice su konkretni objektivni događaji iskustvenog karaktera koje, pod određenim uslovima može opaziti svaki posmatrač normalnih čula koji je tokom opažanja uspeo da isključi svoja predubeđenja, afekte, interese i druge iracionalne faktore.
    • prikupljanje se vrši posmatranjem u širem smislu
    • obrada podataka se vrši kako bi se ovi podatci razvrstali
    • tumačenje sledi posle njihove obrade
  • naučna interpretacija i utvrđivanje pravilnosti
    • dva načina:
      • utvrđivanje naučnih zakona, odnosno otkrivanje uzročnih veza između pojave koju proučavamo i spoljnjeg sveta kao i između samih njenih delova – naučno objašnjenje
        • prvo se između dve pojave – uzroka i posledice – utvrđuje postojanje veze
        • zatim se proverava njihov vremenski sled
        • i na kraju se otklanja mogućnost uticaja rivalskog kauzalnog faktora
      • provera hipoteze se vrši na načine slične logičkim i metodološkim postupcima za utvrđivanje kauzalnih veza
  • proveravanje dobijenih rezultata
    • verifikacija je neizbežna jer čak i ako izostane, verifikacija se vrši u istraživanjima koja slede

 


Postavi komentar