Metod (methodos = put ) je ukupnost teoretskih spoznaja i tehničkih postupaka koje, u cilju omogućavanja novih saznanja koristimo pri istraživanju predmeta.
Dva elementa metoda:
- saznanja o delu stvarnosti koji se proučava i logička pravila koja to proučavanje usmeravaju
- tehnike koje se koriste u istraživanju
Metodologija je deo logike koji se bavi proučavanjem saznajnih metoda odnosno opisom različitih postupaka i izučavanjem njihove zasnovanosti, dometa i vrednosti.
Pojam i vrste naučnog istraživanja
Naučno istraživanje su svi na naučnoj metodologiji zasnovani postupci čiji je cilj potpunije upoznavanje predmeta proučavanja.
Bitne crte naučnog istraživanja:
- originalnost
- teorijska zasnovanost
- sistematičnost
- mogućnost uopštavanja
- etičnost
Istraživanja kriminoloških nauka imaju neke specifičnosti:
- pojave koje su protivzakonite
- akademsko znanje istraživača i sposobnost interpersonalne komunikacije
- mnoštvo istraživačkih postupaka preuzeto iz srodnih disciplina
Cilj je ostvarenje nekog od zadataka:
- da se neka pojava objasni
- da se opiše
- da se objasni mehanizam nastanka fenomena
- da se izvrši evaluacija prakse i politike delovanja
Vrste istraživanja (fundamentalna):
- eksplikativna – utvrđuju naučne zakone u oblasti i uzročne vezr između pojava
- deskriptivna – opis pojava
- strukturalna – sastav predmeta
- predikativna – predviđanje daljeg razvoja pojave
- eksplorativna – probna
- panel – verifikacija prethodnih rezultata
- metodološka – validnost postupka
Postoje i primenjena gde je cilj rešenje jednog posebnog problema.
Evaluativna istraživanja
Eval. istraživanja se bave proučavanjem naučne vrednosti sredstava borbe protiv kriminaliteta i iznalaženjem novih pogodnijih antikriminalnih mera. Njima se vrši ocena i vrednovanje rezultata organa pravosuđa.
Tri rešenja ko može da ga sprovede:
- istraživanje u kući – izvode istraživači same ustanove zadužene za sprovođenje mera
- nema problema sa uspostavljanjem saradnje sa zaposlenima
- rezultatima se manje veruje
- nezavisni istraživači
- rezultatima se veruje ali ima problema sa saradnjom
- angažovanje istraživača
- pomiruje suprotnosti
Pri oceni rezultata treba uzeti u obzir:
- svrhu uvođenja određenih mera i postupaka
- okolnosti u kojima se primenjuju i uticaj činilaca
- pouzdanost primenjenih istraživačkih tehnika
- kriterijume korišćene za ocenu delotvornosti mera
Postupak naučnog saznanja
Postupak naučnog saznanja je planski, na saznanjima metodologije zasnovan sistematski zahvat.
Faze postupka:
- određivanje predmeta i cilja istraživanja i postavljanje polazne pretpostavke
- hipoteza – odgovor na neki problem i bitno je da bude jednostavna i proverljiva
- izrada istraživačkog plana
- istraživačke strategije:
- eksperimentalna i neeksperimentalna
- transverzalna i longitudinalna
- individualistička, globalistička ili strategija uzorkovanja
- kvalitativna i kvantitativna
- uporedna, istorijska i prognostička
- istraživačke strategije:
- prikupljanje činjenica, njihova obrada i tumačenje
- Činjenice su konkretni objektivni događaji iskustvenog karaktera koje, pod određenim uslovima može opaziti svaki posmatrač normalnih čula koji je tokom opažanja uspeo da isključi svoja predubeđenja, afekte, interese i druge iracionalne faktore.
- prikupljanje se vrši posmatranjem u širem smislu
- obrada podataka se vrši kako bi se ovi podatci razvrstali
- tumačenje sledi posle njihove obrade
- naučna interpretacija i utvrđivanje pravilnosti
- dva načina:
- utvrđivanje naučnih zakona, odnosno otkrivanje uzročnih veza između pojave koju proučavamo i spoljnjeg sveta kao i između samih njenih delova – naučno objašnjenje
- prvo se između dve pojave – uzroka i posledice – utvrđuje postojanje veze
- zatim se proverava njihov vremenski sled
- i na kraju se otklanja mogućnost uticaja rivalskog kauzalnog faktora
- provera hipoteze se vrši na načine slične logičkim i metodološkim postupcima za utvrđivanje kauzalnih veza
- utvrđivanje naučnih zakona, odnosno otkrivanje uzročnih veza između pojave koju proučavamo i spoljnjeg sveta kao i između samih njenih delova – naučno objašnjenje
- dva načina:
- proveravanje dobijenih rezultata
- verifikacija je neizbežna jer čak i ako izostane, verifikacija se vrši u istraživanjima koja slede
