Dve vrste podela metoda u kriminologiji: prema prirodi podataka i prema načinu pristupanja predmetu
Prema prirodi podataka:
- metodi za ispitivanje kvalitativnih i kvantitativnih podataka
- deo pojava koja su predmet kriminologije može se meriti pa su tako prilagođeni metodi.
- kvantitativna kriminologija je posebno razvila statističku analizu, a u okviru nje statistiku veza
- kvalitativne pojave se ne mogu numerički izraziti što je poslužilo kao osnov za konstituisanje kvalitativne kriminologije
- deo pojava koja su predmet kriminologije može se meriti pa su tako prilagođeni metodi.
- pojedinačnih i društvenih
- potreba da se za istraživanje kriminologije koriste i metodi za izučavanje pojedinačnih ali i društvenih podataka
- nema opravdanja za favorizovanje bilo kog od njih
- prošlih i sadašnjih
- kriterijum je vremenski period na koji se podaci odnose
- prošle podatke ispituje istraživanje društvene istorije
- sadašnje registrovani tekući kiminalitet
- primarnih i sekundarnih
- primarni su podaci sakupljeni u sklopu kriminoloških istraživanja
- intervjui, eksperimenti i posmatranja su istraživačke tehnike
- sekundarne podatke čine zapažanja prikupljena od drugih pojedinaca službi sa drugim ciljevima od onih koje rukovode istraživača
- mogu biti kvantitativne i kvalitativne prirode
- primarni su podaci sakupljeni u sklopu kriminoloških istraživanja
Prema načinu pristupanja predmetu:
Najbolje je poći od početne odredbe metoda kao načina na koji se proučava jedan deo stvarnosti i klasifikovati ih prema načinu na koji pristupaju predmetu proučavanja:
- individualistički pristup – proučava predmet istraživanja kao specifičnu neponovljivu celinu – metod izučavanja pojedinačnih slučajeva
- globalistički pristup – strategija istraživanja koja polazi od potrebe da se predmetu proučavanja priđe kao klasi, vrsti, koja sa sličnim pojavama ima zajedničke crte – statistički metod
- metodi srednjeg obima – predmetu ne pristupaju ni kao individualnoj pojavi niti nastoje da je posmatraju kao deo totalne pojave
Fernando Mantovani je podelio sve metode u tri velike grupe:
- one koji su namenjeni individualnom istraživanju i koji su u okrilju kliničke kriminologije
- statističko ispitivanje masovnih pojava
- istraživanje putem uzoraka
