Podela kriminoloških metoda

Dve vrste podela metoda u kriminologiji: prema prirodi podataka i prema načinu pristupanja predmetu

Prema prirodi podataka: 

  1. metodi za ispitivanje kvalitativnih i kvantitativnih podataka 
    • deo pojava koja su predmet kriminologije može se meriti pa su tako prilagođeni metodi. 
      • kvantitativna kriminologija je posebno razvila statističku analizu, a u okviru nje statistiku veza
    • kvalitativne pojave se ne mogu numerički izraziti što je poslužilo kao osnov za konstituisanje kvalitativne kriminologije
  2. pojedinačnih i društvenih
    • potreba da se za istraživanje kriminologije koriste i metodi za izučavanje pojedinačnih ali i društvenih podataka
    • nema opravdanja za favorizovanje bilo kog od njih
  3. prošlih i sadašnjih
    • kriterijum je vremenski period na koji se podaci odnose
    • prošle podatke ispituje istraživanje društvene istorije
    • sadašnje registrovani tekući kiminalitet
  4. primarnih i sekundarnih
    • primarni su podaci sakupljeni u sklopu kriminoloških istraživanja
      • intervjui, eksperimenti i posmatranja su istraživačke tehnike
    • sekundarne podatke čine zapažanja prikupljena od drugih pojedinaca službi sa drugim ciljevima od onih koje rukovode istraživača
      • mogu biti kvantitativne i kvalitativne prirode

Prema načinu pristupanja predmetu:

Najbolje je poći od početne odredbe metoda kao načina na koji se proučava jedan deo stvarnosti i klasifikovati ih prema načinu na koji pristupaju predmetu proučavanja:

  1. individualistički pristup – proučava predmet istraživanja kao specifičnu neponovljivu celinu – metod izučavanja pojedinačnih slučajeva
  2. globalistički pristup – strategija istraživanja koja polazi od potrebe da se predmetu proučavanja priđe kao klasi, vrsti, koja sa sličnim pojavama ima zajedničke crte – statistički metod
  3. metodi srednjeg obima – predmetu ne pristupaju ni kao individualnoj pojavi niti nastoje da je posmatraju kao deo totalne pojave

Fernando Mantovani je podelio sve metode u tri velike grupe:

  • one koji su namenjeni individualnom istraživanju i koji su u okrilju kliničke kriminologije
  • statističko ispitivanje masovnih pojava
  • istraživanje putem uzoraka

Postavi komentar