Tehnika uzoraka sastoji se u izboru jedne zajednice, sastavljene od pojedinaca ili grupa, kako bi se rezultati do kojih se došlo njihovim ispitivanjem mogli uopštiti na širu populaciju.
Tri nivoa pojava:
- prvi nivo proučavana populacija čije karakteristike želimo da upoznamo – target population
- recidivisti, seksualni prestupnici, maloletničke bande i sl
- drugi je okvir uzorka – sampling frame – pojedinci ili grupe koje ćemo kao uzorke proučavati
- treći je uzorak – sample
Ovo je vid nepotpune indukcije i nepotrebno je da jedinke budu u pravom smislu predstavnici te grupe.
Reprezentativnost zavisi od dva činioca:
- brojnosti i prirode uzorka
- način njegovog izbora
Priroda i osobina posmatranih pojava pokazuju koji će uzorak biti primenjen:
- slučajni uzorak
- svaka pojedina pojava koja ulazi u okvir uzorka ima podjednake šanse da bude izabrana
- stratifikovani uzorak
- pojave koje sačinjavaju ram uzorka se podele na osnovu bitnih osobina na slojeve, strate, čime se smanjuje greška u uzorku
- narastajući uzorak – snowball
- sam respondent preporučuje one koje bismo dalje mogli ispitivati
- kvota uzorak
- koristi se pri ispitivanju stavova javnog mnjenja i u tržišne a ne u naučne svrhe
Odnos između uzorka i njegovog okvira:
- sve jedinice koje čine okvir uzorka se ispituju ili
- zasnovano na malobrojnim uzorcima
Ispitivanje straha od kriminaliteta
Ispitivanjem se pomoću pitanja koja ispitivač postavlja usmeno (intervju) ili pismeno (anketa) želi doći do stavova, mišljenja – najopštije sadržaja svesti respondenata.
Intervju:
- personalizovan i pruža mogućnost međuuticaja istraživača i intervjuisanog
- nemoguće postići anonimnost
- omogućava prilagođavanje pitanja odgovorenim i izmenu unapred predviđenih pitanja
- broj neodgovorenih pitanja viši je kod ankete
Anketa:
- fiksirani, otvoreni ali i oba modela – mešoviti
- mogu biti bez kontakta između anketara i anketiranih ili uz neposredni kontakt
- dva zahteva pri sastavljanju dobrog upitnika:
- izbeći svaku mogućnost da izazovemo konfuziju
- osećaj empatije – perspektiva anketiranog lica
Intervjui mogu biti:
- nestrukturisani – slobodan razgovor na unapred zamišljene teme
- strukturisani – strogo pridržavanje unared previđenih pitanja
- fokusirani – kod koga je cilj istaživača da pronikne što dublje u stanje u kome se respondent nalazi
- dubinski – gde se ispituje životna istorija prestupnika dok su na izdržavanju kazne i promenama do kojih je u međuvremenu došlo
Ispitivanje straha od kriminaliteta je započeto sa razvojem viktimologije i cilj je utvrditi razmere straha građana od zločina i proniknemo u neke od činilaca takvog stanja.
Mark Warr i Mark Stafford su sproveli prvo takvo istraživanje. Na njihovim iskustvima zasnovano je i najpoznatije istraživanje na Univerzitetu Severnog Ilinoisa, telefonskim intervjuisanjem građana.
Intervjuisan je 1101 Amerikanac stariji od 17 godina. Svakom od njih je postavljeno preko 70 pitanja po psihološkom redosledu:
- prva su imala funkciju zagrevanja ispitanog za ključne teme a poslednja hladjenje
- traženo je da skaliraju svoje osećanje straha od zločina
- pitanja o tome šta ih najviše ugrožava, koliko se osećaju sigurno, kolika je verovatnoća da će im se desiti neki događaj
- podaci o ličnoj viktimizaciji a i ljudi u susedstvu
