Brojka preuveličavanja – fantomski kriminalitet ili preterivanje u evidencijama
Tri razloga zašto dolazi do ovog preuveličavanja:
- nevina lica mogu biti optužena i osuđena za zločine koje nisu izvršili
- priznaju krivicu za manja dela jer je to način da izađu iz pritvora
- posledica instituta pregovaranja o krivici – plea bargaining
- oblast normativnog
- podela delikata na zločine, prestupe i istupe su jasni kriterijumi razlikovanja
- ako nema podele, može se desiti da neka radnja bude bez osnova svrstana u kd
- povremene kampanje
- angažovanje organa formalne društvene kontrole dovodi do povećanja broja učinilaca pred pravosuđem
Naduvavanje problema je deo fine manipulacije kojoj je javnost izložena.
Značaj i primene statistike u kriminologiji
Prividna egzaktnost i objektivnost dovode do primene statistike u svim oblastima koje se daju kvantifikovati.
Po mnogim autorima u kriminologiji statistika ima neprocenjiv značaj. Drugi pak pripadaju kvalitativnoj kriminologiji pa negiraju značaj proučavanja masovnih pojava.
Najviše autora smatra da je treba koristiti ali moramo imati u vidu njenu ograničenost i greške do kojih može doći.
Statističke pravilnosti su samo okvirne i približne i pre deskripcija nego eksplikacija, zbog čega omogućava približno predviđanje u masi, a ne za konkretnu pojavu.
Kriminologija treba da razvija one postupke koji služe korigovanju nedostataka zvaničnih evidencija.
Moramo biti svesni:
- da su podaci u statistikama pokazatelji kako građani i zvanični organi odgovaraju na zločin nego što su indikatoro ukupnosti štetnih ponašanja
- da će nam stvarnost ostati jednim delom nepoznata
