Tipologija dela i učinilaca

Ponti predlaže četiri moguće podele zločina i njihovih učinilaca:

  1. zakonska klasifikacija – pruža krivično zakonodavstvo 
  2. društveno-ambijentalna – po kriterijumu društvene sredine u kojoj se zločin razvija i vrši
  3. klinička – odnosi se na crte ličnosti učinioca dela
  4. psihološko-motivaciona – kriterijum je jedan psihički činilac

Zakonska klasifikacija

Krivični zakon određuje koje se ljudske radnje u određenom trenutku i u datom društvu smatraju kriminalnim.

Podelu prema objektu (kao u posebnom delu krivičnog prava) treba shvatiti dosta uslovno.

  1. određene vrste kriminaliteta se ne poklapaju sa grupama krivičnih dela u pos. delu
  2. krivično pravne norme koje određuju kažnjavanje se sve više nalaze u dopunskom krivičnom zakonodavstvu

Učinioci se dele na: 

  • uračunljive
  • smanjeno uračunljive i 
  • neuračunljive

Za postojanje određenih dela krivični zakoni traže alternativno:

  • određenu nameru
  • subjektivan odnos učinioca prema delu
  • određeno emotivno stanje
  • stanje privremene poremećenosti

U pogledu uzrasta učinioca:

  • deca do 14 godina – uopšte ne odgovaraju
  • maloletnici (od 14 do 18)
  • punoletna lica

U pogledu prethodne kažnjivosti: povratnici i neosuđivani

Za mere bezbednosti traži da je to lice opasno po okolinu ili da postoji opasnost da će delo ponoviti i sl.

Prema društvenoj sredini

Dela se mogu razvrstavati u zavisnosti od:

  • tipa potkulture u kojoj se delo vrši
    • Potkultura poseduje sopstveni normativni sistem a njeni članovi određene navike i običaje
      • potkulture nasilnika
      • bandi
      • narkomana
  • privrednog ambijenta
    • kriminalitet belog okovratnika
  • političkog okruženja:
    • ona koja se takvima smatraju tradicionalno
    • zločini zloupotrebe moći (vlasti)
  • porodične sredinezbog sve većeg broja u njenom ambijentu

Klinička klasifikacija se zasniva na kriterijumu normalnosti odnosno nenormalnosti prestupnika u sudsko-medicinskom, psihološkom i socijalnom smislu.

Klasifikacija prema motivu

Motiv je pokretač određene čovekove delatnosti.

Osnovni motivi kriminaliteta u literaturi su:

  • prisvajanje
  • seksualno zadovoljstvo
  • agresivnost
  • strast
  • ideologija
  • igra, zabava
    • Ludički kriminalitetdela koja je učinilac preuzeo u želji da sebi priredi zabavu

Postavi komentar