Ponti predlaže četiri moguće podele zločina i njihovih učinilaca:
- zakonska klasifikacija – pruža krivično zakonodavstvo
- društveno-ambijentalna – po kriterijumu društvene sredine u kojoj se zločin razvija i vrši
- klinička – odnosi se na crte ličnosti učinioca dela
- psihološko-motivaciona – kriterijum je jedan psihički činilac
Zakonska klasifikacija
Krivični zakon određuje koje se ljudske radnje u određenom trenutku i u datom društvu smatraju kriminalnim.
Podelu prema objektu (kao u posebnom delu krivičnog prava) treba shvatiti dosta uslovno.
- određene vrste kriminaliteta se ne poklapaju sa grupama krivičnih dela u pos. delu
- krivično pravne norme koje određuju kažnjavanje se sve više nalaze u dopunskom krivičnom zakonodavstvu
Učinioci se dele na:
- uračunljive
- smanjeno uračunljive i
- neuračunljive
Za postojanje određenih dela krivični zakoni traže alternativno:
- određenu nameru
- subjektivan odnos učinioca prema delu
- određeno emotivno stanje
- stanje privremene poremećenosti
U pogledu uzrasta učinioca:
- deca do 14 godina – uopšte ne odgovaraju
- maloletnici (od 14 do 18)
- punoletna lica
U pogledu prethodne kažnjivosti: povratnici i neosuđivani
Za mere bezbednosti traži da je to lice opasno po okolinu ili da postoji opasnost da će delo ponoviti i sl.
Prema društvenoj sredini
Dela se mogu razvrstavati u zavisnosti od:
- tipa potkulture u kojoj se delo vrši
- Potkultura poseduje sopstveni normativni sistem a njeni članovi određene navike i običaje
- potkulture nasilnika
- bandi
- narkomana
- Potkultura poseduje sopstveni normativni sistem a njeni članovi određene navike i običaje
- privrednog ambijenta
- kriminalitet belog okovratnika
- političkog okruženja:
- ona koja se takvima smatraju tradicionalno
- zločini zloupotrebe moći (vlasti)
- porodične sredine – zbog sve većeg broja u njenom ambijentu
Klinička klasifikacija se zasniva na kriterijumu normalnosti odnosno nenormalnosti prestupnika u sudsko-medicinskom, psihološkom i socijalnom smislu.
Klasifikacija prema motivu
Motiv je pokretač određene čovekove delatnosti.
Osnovni motivi kriminaliteta u literaturi su:
- prisvajanje
- seksualno zadovoljstvo
- agresivnost
- strast
- ideologija
- igra, zabava
- Ludički kriminalitet – dela koja je učinilac preuzeo u želji da sebi priredi zabavu
