Zajedničke karakteristike Da bismo razumeli razlike, moramo poći od toga šta im je zajedničko. I akcije i obveznice predstavljaju modalitete korporativnog finansiranja. Takođe, dele osnovne pravne atribute – obe spadaju u kategoriju serijskih hartija od vrednosti, uvek se izdaju na ime, prenosive su i dematerijalizovane (postoje samo u elektronskoj formi).
Pravna priroda i osnovne karakteristike
- Karakter hartije: Obveznice su dužničke (obligacionopravne) hartije od vrednosti, dok su akcije korporativne hartije.
- Izdavalac (Emitent): Akcije može da emituje isključivo akcionarsko društvo, dok izdavalac obveznica može biti svako pravno lice.
- Obezbeđenje i rizik: Obveznice se mogu izdati kao obezbeđene (garantovane), čime imaocima daju konkretno sredstvo obezbeđenja, poput hipoteke. Sa druge strane, akcije su po svojoj prirodi rizičan kapital – prinosi iz akcija se akcionaru nikada ne mogu garantovati.
- Nominalna i emisiona vrednost: Zakon za akcije propisuje minimalnu nominalnu vrednost i strogo zabranjuje diskontne emisije (izdavanje ispod nominalne vrednosti). Nasuprot tome, obveznice nemaju propisanu minimalnu nominalnu vrednost i dozvoljeno ih je izdavati ispod nominalne i tržišne vrednosti.
- Zamenljivost (Konverzija): Obveznice se mogu emitovati kao zamenljive u akcije (ako poverilac želi da postane akcionar). Suprotno tome, akcije se nikada ne mogu pretvarati u obveznice niti druge serijske hartije od vrednosti.
Prava i obaveze članova/akcionara i poverilaca Status investitora diktira njegova zakonska prava prema društvu:
- Pravni status lica: Imalac obveznice ima status poverioca prema akcionarskom društvu, dok je imalac akcije član (akcionar) društva.
- Neimovinska (upravljačka) prava: Poverilac (imalac obveznice) po pravilu nema nikakva neimovinska prava prema društvu (nema pravo učešća na Skupštini niti pravo glasa). Ova upravljačka prava su imamentna isključivo akcionarima (iako pojedine klase povlašćenih akcija mogu nositi umanjena neimovinska prava).
- Imovinska prava (Prihodi):
- Prihod od obveznice je kamata. Potraživanje poverioca je uvek fiksno (po iznosu i roku dospeća), tako da uprava društva unapred tačno zna kada i koliko mora da isplati.
- Prihod od akcije je dividenda. Ovaj prinos je uvek varijabilan – isplata nije zagarantovana već zavisi od toga da li je društvo te godine poslovalo sa dobitkom i da li je doneta odluka o isplati dividende.
Položaj u slučaju stečaja Razlika u pravnoj prirodi najočiglednija je u postupku stečaja, gde imaoci obveznica imaju jasan prioritet u namirenju u odnosu na akcionare.
- Imaoci obezbeđenih obveznica svrstavaju se u razlučne poverioce (imaju pravo prvenstvenog namirenja iz predmeta obezbeđenja).
- Imaoci neobezbeđenih obveznica su stečajni poverioci čija potraživanja redovno spadaju u treći isplatni red.
- Akcionari ne spadaju ni u stečajne ni u razlučne poverioce, već se smatraju rezidualnim poveriocima – oni ne dobijaju ništa, osim onog što eventualno preostane u stečajnoj masi tek nakon što se svi poverioci društva (uključujući imaoce obveznica) u celosti namire.
