Pravnik

Obveznice (engl. bond) su dužničke, prenosive i dematerijalizovane serijske hartije od vrednosti na ime.

• One svom imaocu daju pravo da od izdavaoca (najčešće akcionarskog društva), o dospelosti, zahteva isplatu glavnice sa pripadajućom kamatom.

Pravna priroda i osnovne karakteristike Pravna priroda obveznica izgrađena je na nekoliko imperativnih karakteristika koje morate znati:

• Serijske hartije od vrednosti: Budući da se izdaju u serijama i predstavljaju predmet trgovine na organizovanom tržištu kapitala, na njihovo izdavanje i promet primenjuje se Zakon o tržištu kapitala.
• Dematerijalizacija: Obveznice se u srpskom pravu izdaju isključivo u elektronskoj formi, kao elektronski zapisi u informacionom sistemu Centralnog registra hartija od vrednosti.
• Isključivo na ime: Obveznice moraju da glase na ime svog imaoca. Izdavanje obveznica po naredbi ili na donosioca je u Srbiji izričito zabranjeno.
• Obligacionopravna i novčana priroda: Za razliku od akcija koje inkorporiraju korporativna (članska) prava, obveznica u sebi sadrži isključivo određeno novčano potraživanje prema izdavaocu.
  • Uporednopravna napomena: Ekonomska svrha obveznica je eksterno finansiranje društava; iako u kontinentalnoj Evropi finansiranje od strane banaka i dalje dominira, tržište obveznica dobija sve veći značaj.
• Slobodna prenosivost: Imalac obveznice ne mora da čeka rok njenog dospeća kako bi naplatio potraživanje, već je zbog svojstva prenosivosti može slobodno prodati na organizovanom tržištu.
• Rok dospeća: Potraživanje iz obveznice dospeva po isteku određenog roka. Iako se obveznice u praksi najčešće izdaju kao dugoročne hartije od vrednosti (sa rokom dospeća preko godinu dana), pozitivno pravo ne postavlja ograničenja, pa one mogu biti kratkoročne, srednjoročne ili dugoročne.

Finansijski mehanizmi Novčano potraživanje imaoca obveznice prema društvu (izdavaocu) sastoji se iz dva nezavisna dela: glavnice i kamate. Prava se razlikuju u zavisnosti od vrste obveznice.

• Glavnica i kamata:
  • Glavnica predstavlja uloženi iznos novca (koji je imalac platio izdavaocu) i najčešće se izjednačava sa nominalnom vrednošću obveznice.
  • Kamata predstavlja zaradu imaoca. Ona je po pravilu fiksna, ali može biti i promenljiva.
  • Ratio legis: Promenljiva kamatna stopa razvila se iz potrebe da se imaoci obveznica finansijski zaštite od rizika inflacije.
• Vrste obveznica prema načinu obračuna kamate:
  1. Kamatne obveznice: Kupuju se po njihovoj nominalnoj vrednosti (koja predstavlja glavnicu). Od trenutka kupovine do dana dospeća na taj iznos teče kamata. O dospelosti, imalac ima pravo da zahteva isplatu nominalne vrednosti obveznice zajedno sa dodatnom, pripadajućom kamatom.
  2. Diskontne (odbitne) obveznice: Kupuju se sa popustom, što znači da je iznos glavnice (cena koju kupac plaća) niži od nominalne vrednosti obveznice. U momentu dospeća, imalac ima pravo da zahteva isplatu pune nominalne vrednosti. Kod ovih obveznica, kamata se ne obračunava odvojeno, već je integrisana u nominalnu vrednost (razlika između nižeg plaćenog iznosa pri kupovini i punog iznosa isplaćenog o dospelosti predstavlja kamatu).