Kompanijsko pravo posebno prepoznaje dve specifične vrste obveznica, čija je pravna sudbina u našem sistemu potpuno različita:
- Participativne obveznice: To su obveznice koje bi svojim imaocima davale pravo da, pored kamate, učestvuju i u raspodeli dobiti društva izdavaoca. U važećem srpskom pravu one su apsolutno zabranjene! Razlog za to je strogo poštovanje korporativnih pravila – pravo na dobit (dividendu) je ekskluzivno pravo isključivo akcionara, a ne poverilaca.
- Zamenljive obveznice (convertible bonds): To su posebne dužničke hartije od vrednosti koje svojim imaocima daju pravo (opciju) na zamenu u akcije izdavaoca.
Pravna priroda i osnovne karakteristike
- Odsustvo hibridne pravne prirode: Imalac zamenljive obveznice nema nikakav hibridni status. Sve do momenta dok ne iskoristi svoje pravo na zamenu, on je isključivo poverilac društva (sa pravom na kamatu). Onog trenutka kada iskoristi pravo na zamenu, njemu prestaje svojstvo poverioca i on postaje akcionar društva. Korišćenje prava na zamenu je isključiva mogućnost, a nikako obaveza poverioca.
- Dvostruka (uvećana) vrednost: Zamenljiva obveznica ima dvostruku vrednost – vrednost same dužničke hartije plus vrednost opcije pretvaranja u akcije, te je stoga uvek vrednija od obične obveznice.
- Ratio legis (Ekonomska priroda): Izdavanje ovakvih hartija nudi investitorima „najbolje od oba sveta“. U početku dobijaju sigurnost kroz fiksnu naknadu (kamatu), a ako društvo posluje uspešno, mogu učestvovati u većoj vrednosti kompanije tako što će obveznice pretvoriti u akcije. Cena te sigurnosti koju investitori plaćaju jeste niža kamatna stopa u poređenju sa onom koju bi dobili kod običnih obveznica.
- Mehanizam zamene: Transformacija iz obveznice u akciju vrši se prostom izjavom imaoca. Zakon propisuje da ta izjava automatski zamenjuje standardne procedure upisa i uplate akcija. Praktično, investitor ne plaća cenu za akcije u trenutku zamene, jer je ta cena već plaćena inicijalnom kupovinom obveznice.
Zakonska ograničenja emisije prema ZPD S obzirom na to da su imaoci ovih obveznica „mogući akcionari“, Zakon o privrednim društvima postavlja četiri stroga imperativna ograničenja za njihovo izdavanje, koja se na ispitu moraju navesti:
- Dozvoljena je zamena isključivo za obične akcije. Zabranjeno je izdavanje obveznica zamenljivih u povlašćene akcije.
- Uporednopravna napomena: Naše pravo zahteva da se zamena vrši isključivo u akcije samog izdavaoca, dok pojedini strani sistemi dozvoljavaju zamenu i u akcije drugog društva unutar iste grupe kompanija.
- Maksimalan broj zamenljivih obveznica striktno je ograničen brojem odobrenih, a neizdatih običnih akcija društva.
- Zamenljive obveznice se smeju upisivati (plaćati) isključivo putem novčanih uloga.
- Minimalna emisiona vrednost zamenljivih obveznica ne sme biti niža od nominalne i tržišne vrednosti akcija za koje će se menjati.
Organi društva (Upravljanje)
- Odluku o izdavanju zamenljivih obveznica isključivo donosi Skupština akcionarskog društva.
- S obzirom na to da obveznice predstavljaju potencijalne akcije koje će uticati na kapital društva, logično je da ovu odluku donosi organ vlasnika.
- Skupština svojom odlukom obavezno utvrđuje tačne uslove za zamenu u obične akcije, kao i početnu emisionu vrednost obveznica.
Prava i obaveze članova/akcionara (i poverilaca) Pored samog preobražajnog prava na zamenu, zakonodavac štiti investitore (buduće akcionare) nizom korporativnih prava koja se tiču kapitala:
- Postojeći akcionari imaju pravo prečeg upisa prilikom izdavanja novih zamenljivih obveznica, kako bi mogli da zaštite svoj udeo od razvodnjavanja.
- Zakon posebno uređuje prava ovih lica u specifičnim situacijama: kada društvo stiče sopstvene zamenljive obveznice, kada dolazi do povećanja osnovnog kapitala iz neto imovine, kao i pružanje zaštite poveriocima u slučaju statusnih promena ili promene pravne forme društva.
