Kod deskripcije kriminalne pojave zainteresovani smo za pojavne oblike u kojima se ona iskazuje.
Statika kriminalnog fenomena se izražava kroz strukturu kriminaliteta. Može se odnositi na pojedina nacionalna područja i na svetske regije
Dinamika se bavi promenama u njihovom obimu i distribuciji i takođe se može odnositi na oscilacije kriminaliteta u jednoj državi, regionu ili gradu.
Tipologija pomaže da se različite vrste kriminalnih ponašanja i njihovih učinilaca svrstavaju u grupe.
Statika i dinamika koriste uglavnom činjenice iz zvaničnih statističkih evidencija. I pored nepouzdanosti podataka nauka se mora osloniti na njih.
Države sa visokom stopom kriminaliteta
SAD
Najrazvijenija zemlja sveta ima najviše izvršenih zločina.
Analiza podataka u Jedinstvenim pregledima kriminaliteta (UCR):
- časovnik zločina – 2001. jedno delo koje se registruje izvršeno je na 2,7 sekunde, nasilnička na 22. sek
- struktura dela (od najviše izvršenih do najmanjeg broja)
- krađe, provalne krađe, krađe mot. vozila, teške telesne povrede, razbojništvo, paljevine, silovanja, ubistva
- rasvetljena dela – viši kod nasilničkih dela, ukupni manji od 1/5
- trećina se prijavljuje politici – 1/2 nasilničih, 2/5 krađa iz stana, 1/4 krađa pojedinaca
- trend opadanja ali i dalje najveći broj dela
Analiza podataka u Nacionalnim pregledma žrtava (NCVS):
- oko 30 miliona viktimizacija se registruje na ovaj način
- od toga 21 milion imovinskih, više od 7,5 naslničkih
- prijavljuje se polovina nasilničkih, četvrtina imovinskih
- rizik viktimizacije dvostruko veći kod gradskog stanovništva
- više viktimizovani:
- muškarci nego žene
- mladi nego stari
- crnci nego druge rase
- siromašni nego bogati
- mladi najčešće žrtve, stari najređe
- najviši rizik viktimizacije – mladi muškarci crne rase
ENGLESKA
Najznačajniji izvori podataka su Criminal Statistics i British Crime Surveys
CS:
- broj registrovanih i trend
- najviši porast 1995 – 6 miliona, apsolutni rekord u periodu dužem od jednog veka
- najveći rast kod automobilskog imovinskog kriminaliteta
- struktura dela:
- trećina je krađa motornih vozila i stvari iz jega
BCS:
- broj dela bio je još veći, 28% je poznat policiji
- struktura dela je slična
- 2005-6 broj dela je opao za 44% u odnosu na 95.
DRŽAVE U TRANZICIJI
Proces tranzicije prate brojne promene u svakoj oblasti društvenog života koje pogoduju i porastu najopasnijih vidova kriminaliteta.
U pet država u tranziciji pokazan je:
- dramatičan porast kriminaliteta u odnosu na prethodni period
- najopasniji vidovi kriminaliteta
- nivo porasta nije bio isti u svim državama
- promena strukture kriminaliteta – primena sile sve češća
- sve češća ubistva iz koristoljublja
- šokantni podaci o napadima i ubistvima s rasnom mržnjom i netrpeljivošću
- značajan porast broja imovinskih krivičnih dela
- privrednog kriminaliteta
- kriminaliteta povezanog s drogama i
- organizovanog
- sem onog koji je povezan s narkoticima ostali su vezani za akumulaciju kapitala jer se grabi što veći imetak kroz kriminalne aktivnosti
- transnacionalni kriminalitet
- dovodi se isto u vezu sa akumulacijom kapitala
- opada stopa rasvetljavanja krivičnih dela
- stvarni broj dela višestruko veći od registrovanog
- raste strah građana od zločina
Objašnjenje stanja u SAD
Beirne i Messerschmidt navode faktore koji pomažu pri objašnjenju u SAD:
- najveća stopa strukturne nezaposlenosti
- veliki broj diskriminisanih
- loš sistem obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite
- krajnja komercijalizacija kapitalizma jaca inicijativu da se zaobiđu pravna pravila
- sistem krivičnog pravosuđa je jedan od najpunitivnijih u svetu
Siegel smatra da su faktori visokih stopa kriminaliteta u SAD:
- uzrast populacije – veći broj mladih značajan faktor rizika
- stanje ekonomije – siromašnija ekonomija utiče na nižu stopu kriminaliteta
- socijalni problemi
- broj abortusa
- dostupnost vatrenog oružja mladima
- rast broja maloletničkih gangova
- raširenost narkomanije
- krivično pravosuđe
- mogučnosti za vršenje krivičnih dela
Objašnjenje stanja u državama u tranziciji
Pad životnog standarda na početku i pogoršanje socijalnog staranja dovode do porasta stope kriminaliteta
Veliki broj krivičnih dela ostaje nerasvetljen i stiče se utisak da se zločin isplati. To deluje kao podsticaj za uključivanje velike mase nezaposlenih.
Negativno vrednovanje delovanja policija i nedostaci u programima prevencije i zaštite žrtava kriminaliteta takođe utiču.
Čak i oni dobro situirani vrše krivična dela ne bi li se još više obogatili koristeći nepostojanje jasnih pravila kako bi ograničila otimačku akumulaciju kapitala.
Model ponude i tražnje samokontrole:
- dugotrajne promene u stopama kriminaliteta se smatraju rezultatom diskrepancije između normalnog nivoa samokontrole usklađenog sa datim socioekonomskim uslovima i nesposobnosti društvene strukture da stvori novim uslovima prilagođen stepen samokontrole
Joutsen koristi teoriju rutinske aktivnosti Cohena i Felsona po kojoj na strukturu i obim kriminaliteta utiču:
- broj mogućih mesta napada
- broj potencijalnih prestupnika motivisanih i osposobljenih za vršenje krivičnih dela i
- odsustvo osposobljenih čuvara
Kambovski objašnjava stanje kriminaliteta delovanjem tri faktora:
- brzim promenama u socijalnim, ekonomskim i političkim odnosima,
- konkurencijom na tržištu i načinom funkcionisanja države
- prevlašću politike nad pravom
Oštrina krivične represije u državama u tranziciji se treba usmeriti ka onima koji poseduju moć i na ilegalne načine teže da se obogate.
