Načelo individualizacije se svodi na zahtev da se izvršenje kazne prilagodi ličnosti osuđenog, da se s njime postupa adekvatno njegovim moralnim i prevaspitnim mogućnostima.
Pre prelaska na tretman, treba oceniti moralne i psihičke mogućnosti prestupnika, osnov za prognozu uspešnosti resocijalizacije.
Dve crte:
- postupanje sa osuđenikom prilagođeno činiocima koji su doveli do kriminalnog ponašanja u konkretnom slučaju
- izučavanje ličnosti tog lica kao pretpostavka primene adekvatnog tretmana
Tesna veza sa opservacijom osuđenih lica, klasifikacijom i kategorizacijom penitencijarnih ustanova – opservacija kao pretpostavka individualizacije, a klasifikacija i kategorizacija kao sredstvo za njeno ostvarenje.
Opservacija ličnosti osuđenika je primena naučnih metoda kriminološkog proučavanja ličnosti osuđenog u cilju određivanja adekvatnog tretmana.
- tridesete godine 20. veka u Belgiji
- naučno posmatranje koje se vrši u posebnim centrima
- primenjuje se na početku izvršenja kazne radi određivanja dijagnoze situacije u kojoj se nalazi osuđenik i prognoze readaptacije
- stvara se na kraju kriminološka ekspertiza od čije validnosti zavisi uspeh
- empirijsko proučavanje u zemljama bez posebnih centara
- posmatranje od penitencijarnog osoblja
- za razlikovanje od naučnog bitna je dubina odnosno nivo posmatranja
- jednostepeno i dvostepeno posmatranje
- jednostepeno uvek na istom mestu
- dvostepeno – na početku izdržavanja vrši se u opservacionom centru, kasnije u samoj penitencijarnoj ustanovi
- maloletna lica, mlađa punoletna lica i recidivisti
- neizostavno treba podvrći opservaciji
Klasifikacija osuđenih lica je povezana sa opservacijom i resocijalizacijom jer je sprovođenje individualizovanog tretmana nemoguće bez adekvatne klasifikacije.
Horizontalno razvrstavanje i raspoređivanje osuđenika upućivanjem u pojedine vrste ustanove se vrši na osnovu objektivnih i spoljašnjih obeležja ovih lica – eksterna klasifikacija
- cilj je da izdvoji pojedine grupe osuđenika između kojih nužno onemogućiti bilo kakve kontakte, negativna klasifikacija
Vertikalno razvrstavanje se vrši u samim ustanovama podelom osuđenika u manje grupe u cilju određivanja i primene odgovarajućeg tretmana
- bazirana na njihovim unutrašnjim subjektivnim crtama
- interne odnosno pozitivna
- težište je na vertikalnoj klasifikaciji
- formiranje grupa za koje se veruje da će postići najveće korekcione uspehe
- homogene grupe jer se sprečava negativni uticaj teških i iskvarenih na ostale
Kategorizacija penitencijarnih ustanova
- logična posledica usvajanja koncepta individualizacije i klasifikacije osuđenika je stvaranje širokog kruga specijalizovanih penitencijarnih ustanova u kojima se sprečavaju štetni uticaji i primenjuju posebni tretmani
- ustanove opšteg tipa se pokazuju kao nepodobne za ostvarivanje ovakvih ciljeva
- postoje ustanove i jednog i drugog tipa
- prema sledećim kriterijumima:
- polu – opšte je usvojeno načelo da muškarci i žene odvojeno izdržavaju kazne
- uzrast – odvijaju se maloletni od punoletnih
- status – osuđena odvojeno od neosuđenih
- dužina kazne – kratkotrajne u posebnim ustanovama ili odvojenim odeljenjima
- zdravstvenom stanju – telesno i duševno bolesna odvojeno
- povratu – povratnici odvojeno od ostalih
- stepen obezbeđenja – zatvorenog, poluotvorenog ili otvorenog tipa
Humano postupanje sa osuđenicima
Izraz novog gledanja na osuđenika po kome on ostaje čovek i nosilac ljudskih prava i dostojanstva koji se moraju poštovati.
Mora se postupati čovečno smanjujući neprijatnosti na najmanju moguću meru.
Nije bezlična jedinka nego ljudsko biće koje treba prevaspitati.
Normalizacija uslova u kojima osuđenik živi:
- zakonsko normiranje osuđeničkih prava i dužnosti – onemogućava arbitrernost administracije
- tretmanske mere daju inicijativu
- rad kao terapija i profesionalno osposobljavanje za život na slobodi
- naknada za rad i slobodno raspolaganje delom zarade
- slobodnije kretanje, režim poluslobode
- postpenalni tretman
- zajedničko izdržavanje kazne je pravilo, ćelijska izolacija izuzetak i najteža mera
- posedovanje predmeta za ličnu upotrebu
- pokušaji da se porodica uključi u proces resocijalizacije
Sistem izdržavanja kazne ne bi trebalo da povećava patnju koja proističe iz samog lišavanja slobode.
Treba sprovesti u fizičkim i moralnim uslovima koji osiguravaju poštovanje ljudskog dostojanstva.
