Istorijske, komporativne i studije predviđanja

Cilj istorijskih studija je pre svega pronicanje u prave razloge pojave niza instituta i rešenja koja savremeni krivičnopravni mehanizmi koriste.

Prva takva istraživanja odnosila su se na period velikih ekonomskih lomova koji obeležavaju 18  i rani 19 vek kada se dobar deo zločina mogao shvatiti kao izraz bunta protiv oduzimanja imovine ranijim sopsvenicima.

Težište interesovanja se kasnije prenosi na nasilnička dela protiv pojedinca i odnosom polova i kriminaliteta, različitom tretmanu polova i ulozi pola u razumevanju kriminaliteta.

Objašnjeno je formiranje slike maloletnog delikventa i kako se u 19. veku shvatanje prestupnika kao moralno inferiornog promenilo u tretiranje kao mentalno deficijentnog.

Analiza statističkih podataka u ranijem vremenu koji su dopunjeni podacima do kojih su istraživači sami došli. Lily i Thomson proučavaju rasističku kaznenu politiku američkih vojnih sudova.

Garland je proučavao 4.000 registrovanih slučajeva zvanično registrovanih linčovanja Amerikanaca afričkog porekla.

Anthony Marx je upoređivao pravosudni tretman afroamerikanaca u SAD, Južnoj Africi i Brazilu – istorijsko komporativno istraživanje.

Komporativne studije

Upoređivanje je metod kod koga poredimo pojedince, grupe, institucije, kulture, geografska područja i vremenske periode pod pretpostavkom da su posmatrane jedinice uporedne odnosno da se međusobno razlikuju u manjem broju osobina.

Kroskulturno poređenje je komporacija različitih kulturnih i društvenih tipova.

Krosregionalna analiza je poređenje različitih područja ili socijalnih grupa u odnosu na jednu varijablu u istom vremenskom razdoblju.

Dijk ukazuje da postoji usavršavanje krosnacionalnih pregleda stanja kriminaliteta potreba našeg vremena.

Današnji svet je globalno selo, pa stanje kriminaliteta ne može ostati nacionalni problem. Više tipova kriminaliteta ima međunarodne dimenzije, tržište narkotika, seksualnih usluga i ilegalna trgovina oružjem

Podaci o rizicima viktimizacije i raširenosti korupcije se uzimaju u obzir od strane potencijalnih investitora i od strane pojedinca pri poslovnim i turističkim putovanjima.

Kriminolozi koriste činjenice iz kroskulturnih i krosregionalnih analiza za testiranje uticaja mikro i makro faktora kriminaliteta u različitim sredinama.

Komporativna kriminologija je grana kriminologije koja predstavlja rezultat primene metoda upoređivanja zločina i njegove kontrole u različitim kulturnim i nacionalnim sredinama.

Studije predviđanja

Predviđanje ili predikcija predstavlja jednu od najproduktivnijih istraživačkih strategija u kriminologiji prema nekim mišljenjima.

Ovde se ne bavimo realnim crtama proučavane pojave već na osnovu poznavanja tih crta i drugih znanja pristupamo njenom predviđanju.

Koristimo pri tome sledeće metode: statističke, matematičke, kibernetičke, metode ekstrapoliranja, sistematizovane obrade, ekspertske ocene i drugo.

Svi slučajevi u kojima dolaze u obzir primene metoda prognoziranja mogu se svesti u osnovi na:

  • predviđanje zločina kao individualnog kriminalnog ponašanja i
  • prognostici kriminaliteta kao masovne pojave

Bez obzira na teorijski pristup, moramo se izričito ili prećutno opredeliti o nekim filozofskim pitanjima kao na ono o slobodi volje.

Dobro predviđanje počiva na:

  • dobroj identifikaciji faktora predviđanja i kriterijuma validnosti predviđanja
    • Prediktori su varijable čije proučavanje i praćenje omogućava da predvidimo buduće ponašanje pojedinca odnosno kretanje kriminaliteta.
    • Kriterijumi validnosti predviđanja nisu isti kod pojedinačnog i masovnog ali se najčešće koriste podaci u zvaničnim evidencijama
    • problem je uticaj tamne brojke kriminaliteta
  • da je na pravi način određeno vreme za koje se predviđanje vrši
    • problem je kad se vremenski period mnogo skrati da se ne stignu registrovati izvršena krivična dela u statistikama

Etičke dileme:

  • principijelni razlog osporavanja – a priori odbacuje ove zahvate jer sumnja u moralnu opravdanost
  • osporavanje zbog nedovoljne pouzdanosti
    • izraz nezadovoljstva stepenom verodostojnosti koja se postizala i može biti podsticaj za usavršavanje zahvata i tehnika

Postavi komentar