Zanimanje policajac: opasan posao; stres i potkutura policajaca

Opasnosti zanimanja

Brojna su ranjavanja i ubistva policajaca, to je jedno od najopasnijih zanimanja.

Dve konstante:

  • život policajca je najviše ugrožen kod hapšenja teških kriminalaca i
  • veliki broj policajaca gine na rutinskim poslovima vezanim za uspostavljanje narušenog reda

U SAD, fizički napad na policajca:

  • najviše pri uspostavljanju javnog reda – 31%
  • 16% pokušaj hapšenja
  • 13% transport osuđenika
  • 11% regulisanje saobraćaja
  • 2% provalna krađa i razbojništvo odn. sprovođenje mentalnih bolesnika

U Srbiji:

  • najviše prilikom održavanja javnog reda i mira 76
  • pri legitimisanju 19
  • kontroli saobraćaja 17
  • privođenju 16
  • 8 asistencija drugim organima
  • 3 pri lišavanju slobode

Najčešće fizičk snaga, zatim motorna vozila, vatreno oružje a u 6 situacija na licu mesta pronađeno pogodno sredstvo

Kad se radi o uzrastu – to su uglavnom punoletna lica, maloletnika manje od 10%

Stres i potkultura policajaca

Stresogene situacije kojima su policajci izloženi utiču na njihovu okolinu pre svega porodicu.

Stopa razvoda najviša kod brakova policajaca.

Porodični problemi policajaca:

  • menjanje rasporeda rada
  • emocionalna iscrpljenost
  • negativno društveno vrednovanje poziva koji obavljaju
  • preterana zaštita supruge i porodice
  • problem odsustva emocija
  • seksualni problemi
  • problem identiteta i
  • problemi sa decom

Najčešći faktor koji dovodi do narušavanja porodičnih odnosa je alkoholizam – jedan od najčešćih problema s kojim se sreću zaposleni u policijskim organima.

Stopa samoubistava pripadnika policije je skoro dvostruko viša od stope kod prosečnih građana.

Osobine svojstvene policajcima:

  • rašireni autoritarizam
  • sumnjičavost
  • rasizam
  • neprijateljstvo
  • nepouzdanost
  • konzervativizam
  • cinizam

Ne sme da daje oduška emocijama, ne sme da deli sopstvenu pravdu i da pokaže slabost. Policajci se obučavaju da onesposobe, povrede i liše života.

Bitne crte policijske potkulture su:

  • velika solidarnost između članova grupe
  • zatvorenost koja je prirodna posledica specifičnosti posla i statusa

Zove se i subkultura iza plavog zastora.

Deset pretpostavki na kojima počiva policijska potkultura (Manning):

  1. ljudima se ne može verovati
  2. iskustvo je važnije od teoretisanja
  3. morate učiniti da vas ljudi poštuju
  4. svi mrze policajce
  5. u sistem pravosuđa ne može se imati poverenja
  6. ljudi koje ne kontrolišete krše zakone
  7. moraju biti dostojni poštovanja i efikasni
  8. najuspešnije mogu identifikovati zločin i zločinca
  9. najznačajniji posao je da predupredi zločin i sprovodi zakone
  10. oštrije kažnjavanje će odvratiti zločince od ponavljanja grešaka

Ova potkultura spada u tipičnu mačo potkulturu u kojoj je izražena sklonost za opijanjem, kockanjem i opsednutost seksom. Profesionalni mit je da su policajci eksperti za identifikovanje zločinaca.

Samaha navodi ključne crte potkulture policajaca u najnovijim radovima:

  • avantura mačizam
  • sigurnost
  • kompetentnost
  • solidarnost
  • pravne norme i interna pravila

Siegel i Senna – osnovne premise potkulture

  • policajci su jedini pravi borci protiv kriminaliteta
  • niko drugi ne razume stvarnu prirodu ovog posla
  • lojalnost prema kolegama iznad svega
  • nemoguće voditi rat protiv kriminala bez zaobilaženja pravila
  • javnost je nekooperativna i nerazumno zahtevna
  • patrolni rad je srž

Postavi komentar