Zamerke: izdvajanja i efikasnost; birokratizacija i politizacija; prekoračenje i zloupotreba ovlašćenja; korumpiranje policije

Policija dosta košta, politizovana je i birokratizovana. Problemi prekoračenja i zloupotrebe ovlašćenja i korupcije.

Ostali vidovi devijantnog ponašanja policajaca:

  • zloupotreba droga i njihovo dilovanje
  • alkoholizam
  • zabušavanje – cooping
  • nezakonito oduzimanje imovine
  • seksualno nasilje i uznemiravanje osoba koje su im u vlasti ili potčinjene
  • porodično nasilje

Izdvajanja za policiju i njenu efikasnost

Policija državu košta najviše od svih organa krivične represije.

Značajna sredstva ulažu se u tehničku opremu i otvaranje novih radnih mesta.

Trend porasta broja zaposlenih ne prati pad kriminaliteta

Broj nerasvetljenih krivičnih dela – najviše rasvetljenih je kod prijavljenih silovanja, manje kod iznuda i ubistava a najniži kod oduzimanja motornog vozila.

Jedan od kriterijuma angažovanosti policije je i koliko se ona pojavljuje kao subjekt koji podnosi krivične prijave – kod punoletnih više od polovine slučajeva, kod maloletnika preko 9/10

Birokratizacija

Hester i Eglin definišu kao birokratsku organizaciju sa centralizovanim upravljanjem u kojoj zaposlena lica vrše poslove bezbednosti tokom celog radnog vremena.

Moć je koncentrisana na vrhu piramide, odvojene od realnosti, retko kontrolisane.

Trend rasta broja zaposlenih u organima samo u suštini uvećava broj nepotrebnih aktivnosti.

Kada uvedu tajnovitost stvore predstavu da su neophodni, prenesu je na celu službu i policija se počinje zatvarati pred javnošću a to se negativno odražava i na saradnju sa građanima.

U SAD čak 85% nije angažovano na poslovima centralnog zadatka – prevencija i suzbijanje kriminaliteta.

Politizacija

Dominantnim društvenim grupama je veoma stalo da stave policiju pod svoju kontrolu jer ih smatraju najpogodnijim sredstvom za održavanje stabilnosti i poretka.

Postoji opasnost da postane simbol autoriteta vlasti i da se pretvore u zaštitnike onih koji imaju moć.

Prekoračenje i zloupotreba ovlašćenja

Kod prekoračenja određena sredstva i postupci nisu upotrebljeni u skladu sa pravilima kojima je regulisana njihova primena.

Kod zloupotrebe se koriste u svrhe koje nisu povezane sa službom.

Povodi da sredstva prinude povremeno postanu tema javnosti su slučajevi brutalnog delovanja koje nije bilo neophodno.

Policijska brutalnost se ispoljava u različitim oblicima i prilikama.

  • protiv pojedinca ili protiv mase
  • intenzitet varira od verbalnog napada, fizičkog zlostavljanja do lišavanja života
  • prema momentu
    • od trenutka započinjanja operativne delatnosti pređene su granice kojima je primena sredstava prinude dozvoljena
    • do ekscesa u primeni je došlo u toku inače zakonito započete akcije

Uzroci prekoračenja ovlašćenja

  • pogrešna procena situacije
  • potreba da se povrati autoritet policajca
  • emocionalni ili lični odnos policajca prema delu ili učiniocu
  • instumentalizacija policije od nosilaca društvene moći

Žrtve policijske brutalnosti:

  • etničke manjine
  • ekonomski marginalizovani i
  • politički radikalizovani građani

Posledice su da se građani plaše organa reda umesto da ih doživljavaju kao svoje zaštitnike. Teško je uspostaviti onda odnos saradnje.

Tenzije nastaju u odnosima sa manjinskim grupama čiji predstanici su češće žrtve ekscesa.

Drugi oblici prekoračenja:

  • neovlašćeno zadiranje u privatni život
  • prisluškovanje
  • nedozvoljen elektronski nadzor i sl

Korišćenje agenta provokatora – licu za koje pretpostavljaju da vrši određena dela šalju provokatore koji treba da obezbede dokaz o izvršenom delu.

Radi se o delima koja nije lako na drugi način dokazati poput korupcije i trgovine narkoticima ali nekad i u dokazivanju verbalnih političkih kd.

Korišćenje agenta provokatora otvara previše pitanja i zamerki:

  • da li policija treba da suzbija zločine ili da ih izaziva
  • ako sumnjamo da bi neko mogao izvršiti kd zašto ga navodimo

Praktičari koji se bave suzbijanjem zločina:

  • ako se neka dela ne mogu otkriti hoćemo li pustiti učinioce da ih i dalje vrše samo iz etičkih razloga?

Korumpiranje policije

Dva pristupa problemu u javnosti i literaturi

  • prvi tvrdi da je pomićivanje raširen proces
  • drugi da je reč o izuzecima, trule jabuke, kukolj u svakom žitu

Varijacije podmićivanja variraju od primanja novca koji prekršilac saobraćajnih propisa daje da ne bi bio prijavljen do omogućavanja kriminalnim organizacijama da kontrolišu policije.

Koruptivne prakse (Samaha):

  • besplatno snabdevanje hranom pićem i ostalim namirnicama – mooching
  • traženje besplatnog ulaska na priredbe – chiseling
  • oslobađanje od odgovornosti saobraćajnih prestupnika – favoritism
  • uskraćivanje prava licima zbog rasnih i sl predrasuda – prejudice
  • krađa manje vrednih stvari iz nezaključanih prodvnica – shopping
  • iznuda novca da se ne bi napisala prijava o prekršaju – extortion
  • primanje novca za neku uslugu koja se tiče izbegavanja ili falsifikovanja dokumentacije – bribery
  • prisvajanje skupih stvari prilikom uviđaja zbog izvršene provalne krađe – shakedown
  • laganje kako bi se dao alibi kolegi angažovanom u nelegalnoj aktivnosti – perjury
  • planiranje i vršenje provalne krađe kako bi se došlo do dobara čiji je promet zabranjen – premeditated theft

Karijera korumpiranog policajca zavisi od:

  • sredine – potkultura ga može ohrabrivati,
    • ako su više policijske strukture upletene a neko ne želi bude maltretiran ili raspoređivan na najmanje plaćene poslove dok ne poklekne i napusti službu
  • stilovi primene prava – tip operativnog rada i ustrojstvo ustanove:
    • stil posmatrača – glavna uloga patroliranje, zaposleni manje obrazovani, košta minimalno
    • legalistički stil – osoblje visoko obrazovano i daje impersonalni kakrakter primeni prava
    • servisni stil – saradnja zajednice u kojoj deluje i teži da sačuva mir i odnose sa njom

Suzbijanje.

  • zaoštriti kaznenu represiju
  • uložiti napore kako bi se uticalo na potkulturu koja opravdava korupciju

 


Postavi komentar