Biće krivičnog dela obuhvata skup obaveznih obeležja koja čine posebne pojmove pojedinih krivičnih dela.
- odnos između opšteg pojma kd i bića kd je odnos između opšteg i posebnog
- svođenje uloge bića kd na jedan tehnički termin koji označava skup posebnih elemenata nekog kd
- biće kd predstavlja most između opšteg i posebnog dela kp
- nema kd ako se neko činjenično stanje ne može podvesti pod zakonski opis nekog kd
- biće kd je institut opšteg dela
- zajedno s uslovima kažnjivosti preko predviđenosti dela u zakonu predstavlja element u opštem pojmu kd
- proizilazi iz zakonskog opisa nekog kd
- određuju se u zakonu obavezna konstitutivna obeležja nekog kd
- tako se ostvaruje predviđenost radnje u zakonu
- može sadržati i neka posebna obeležja koja se javljaju samo kod pojedinih kd
- razlikuje se radnja izvršenja kao obavezni element i svi ostali elementi koji su fakultativnog karaktera
- ti drugi elementi bliže određuju radnju – govore ko preduzima radnju, kako, na čemu ili prema kome
Elementi bića kd:
- objektivna – spoljna obeležja
- objektivno je određeno subjektivnim
- vrste
- radnja izvršenja, posledica, predmet, sredstvo, način izvršenja, lično svojstvo, lični odnos, lični status, mesto i vreme izvršenja kd
- deskriptivna – kada se odnose na činjenice koje se mogu opaziti čulima
- normativna – kada njihov pojam zavisi od određenih pravnih normi ili proizilaze iz određenih vrednovanja
- moraju biti obuhvaćena umišljajem učinioca što stvara određene probleme kod normativnih
- subjektivna – unutrašnja obeležja
- subjektivni supstrat ponašanja kvalitativno menja to ponašanje
- subjektivna obeležja daju nekom ponašanju karakter društveno opasnog ponašanja koje predstavlja ugrožavanje ili povredu zaštićenog dobra
- nešto je po spoljnim obeležjima ista vrsta, dok prema svojoj unutrašnjoj usmerenosti sasvim druga vrsta ponašanja
- na nivou bića se već mora razlikovati umišljajno od nehatnog
- subjektivni element i služi da se izdvoje kp relevantna ponašanja od onih koji nemaju kp značaj
- umišljaj i nehat
- dvostruka funkcija umišljaja i nehata
- bitni elementi u biću kd
- oblici krivice
- kao bitni element u biću kd predstavlja indiciju za postojanje umišljaja ili nehata kao oblika krivice
- od njih zavisi postojanje kd na nivou elementa predviđenosti u zakonu
- na planu vinosti u pitanju je njihov konkretan sadržaj
- nehat
- ne može sadržati nameru ili pobudu
- nehatna dela nemaju svoje samostalno biće
- opis potiče od umišljajnih kd s tim što se kao subjektivni element predviđa nehat umesto umišljaja
- umišljaj se propisuje opštom normom, nehat posebnom normom kod svakog dela kod kog zakonodavac predviđa nehatni oblik
- bića nedovoljno određena
- nekad bića po svojoj prirodi zahtevaju umišljaj, nehat je teško zamisliti a zakonodavac predviđa i nehatni oblik
- dvostruka funkcija umišljaja i nehata
- namera i pobuda
- kod nas subjektivna obeležja su svedena samo na određenu nameru ili pobudu
- postojanje namere nezamislivo je bez umišljaja
- namera usmerava umišljaj na ostvarenje određenog cilja
- pojačava voljni element kod umišljaja
- za postojanje kd irrelevantno je da li je namera zaista ostvarena
- namera se odnosi na nešto što je van bića kd
- subjektivni supstrat ponašanja kvalitativno menja to ponašanje
- osnovna obeležja
- skup osnovnih obeležja je osnovni oblik nekog kd
- dopunska obeležja
- daju krivičnom delu karakter težeg ili lakšeg oblika
- kvalifikatorne okolnosti
- propisivanjem kvalifikatornih okolnosti zakonodavac propisuje teže – kvalifikovane oblike nekog kd
- stroža kazna
- bitna obeležja bića kd, obuhvaćene njegovim opisom
- otežavajuće okolnosti stoje van bića kd i služe sudu kao jedan od osnovnih kriterijuma za odmeravanje kazne
- zakonodavac od velikog broja mogućih otežavajućih okolnosti bira tipične otežavajuće okolnosti koje kada su ostvarene u konkretnom slučaju uvek zaslužuju strože kažnjavanje
- isto važi i za privilegovane i olakšavajuće okolnosti
- privilegovane okolnosti
- zakon propisuje lakše oblike i predviđa blažu kaznu u odnosu na osnovni oblik
- lakša kazna
- manji broj dela ima privilegovan nego kvalifikatorni oblik
- kvalifikatorne okolnosti
- neka dela imaju više svojih kvalifikovanih i privilegovanih oblika
- daju krivičnom delu karakter težeg ili lakšeg oblika
