Posledica krivičnog dela je proizvedena promena ili stanje u spoljnom svetu. Ona pripada predviđenosti u zakonu kao elementu opšteg pojma kd.
Radnja krivičnog dela uvek prouzrokuje neku vrstu posledice, međutim ta posledica nije u svim slučajevima neophodna za postojanje krivičnog dela.
Samo kod onih krivičnih dela kod kojih zakon izričito zahteva nastupanje određene posledice, ona je neophodna za njegovo postojanje. Kod drugih krivičnih dela posledica nije obavezan element tj. irelevantna je za postojanje krivičnog dela.
Posledica može postojati:
- u širem smislu
- ima značaj prilikom procene društvene opasnosti nekog ponašanja
- procenjuje je zakonodavac pri donošenju odluke o inkriminisanju nekog ponašanja
- u užem smislu
- ima značaj prilikom odmeravanja kazne kada se uzima u obzir intenzitet povrede ili ugrožavanja zaštićenog dobra
- Krivična dela koja nemaju posledicu kao konstitutivni element bića krivičnog dela, nazivaju se delatnosna krivična dela.
- nije potrebno utvrđivati posledicu, već
- samo dovršenje radnje izvršenja znači i dovršenje krivičnog dela
- Ukoliko zakonski opis krivičnog dela sadrži i posledicu, radi se o posledičnim krivičnim delima
- posledica se u svakom konkretnom slučaju mora utvrđivati
S obzirom na vrstu posledice krivična dela se dele na:
- Krivična dela povrede za posledicu imaju uništenje ili oštećenje objekta radnje
- Povreda podrazumeva negativnu fizičku, materijalnu promenu na objektu radnje prouzrokovanju radnjom krivičnog dela.
- primer – ubistvo, teška telesna povreda
- Povreda podrazumeva negativnu fizičku, materijalnu promenu na objektu radnje prouzrokovanju radnjom krivičnog dela.
- Krivična dela ugrožavanja za posledicu imaju apstraktnu ili konkretnu opasnost. Te dve vrste opasnosti razlikuju se prema većem ili manjem stepenu verovatnoće da će doći do povrede kao posledice.
- Apstraktna opasnost je mogućnost za nastupanje konkretne opasnosti. Kod krivičnih dela sa apstraktnom opasnošću kao posledicom nije potrebno da se postojanje posledice utvrđuje u svakom konkretnom slučaju
- nije pogrešno kd sa apstraktnom posledicom smatrati podvrstom delatnosnih kd, ali je pogrešno sva delatnosna kd poistovetiti sa kd čija je posledica apstraktna opasnost
- ovo je zakonodavni motiv inkriminisanja
- Konkretna opasnost, naprotiv, mora se u svakom konkretnom slučaju utvrditi, jer ona predstavlja bitno obeležje u biću krivičnog dela.
- Apstraktna opasnost je mogućnost za nastupanje konkretne opasnosti. Kod krivičnih dela sa apstraktnom opasnošću kao posledicom nije potrebno da se postojanje posledice utvrđuje u svakom konkretnom slučaju
Težina posledice se može stepenovati:
- Najteži oblik napada jeste uništenje
- zatim oštećenje
- potom konkretna opasnost
- najzad, udaljeni, posredni napad, odnosno apstraktna opasnost.
Lice koje pogađa posledica naziva se pasivni subjekt.
Kod nekih krivičnih dela pasivni subjekt je istovremeno i objekt radnje tj. na njemu se preduzima radnja izvršenja. Međutim, kod nekih krivičnih dela to nije slučaj, već je bitno da je reč o licu koje je oštećeno krivičnim delom.
