Mehanizam funkcionisanja uslovne osude u našem krivičnom pravu

Danas postoje dva tipa uslovne osude, i kod oba tipa suština je u tome da uslovna osuda sadrži pretnju da će se primeniti kazna ako se osuđeni ne bude pridržavao određenih uslova.

  • Anglosaksonski tipne preti se konkretnom kaznom, već se preti dovršenjem krivičnog postupka u kom će se tek odmeriti i izreći kazna
  • Kontinentalni tippreti se izvršenjem izrečene kazne

Uslovna osuda u našem pravu je bliža kontinentalnom tipu uslovne osude, jer predstavlja pretnju konkretno utvrđenom kaznom.

  • samostalna krivična sankcija
  • tesno vezana za kaznu
  • pretnja konkretno utvrđenom kaznom
  • najčešće korišćena krivična sankcija kod nas

Bitni elementi uslovne osude su:

  • Utvrđena kazna
  • Vreme proveravanja

Izricanje i izvršenje utvrđene kazne odlaže se pod uslovom da uslovno osuđeni u toku vremena proveravanja koje sud odredi u okviru raspona od 1 do 5 godina, ne izvrši novo krivično delo.

  • Uslovnom osudom kazna se UTVRĐUJE (izriče se uslovna osuda, a ne kazna)

Pored glavne obaveze da ne izvrši novo krivično delo, KZ predviđa mogućnost postavljanja i drugih obaveza uslovno osuđenom.

  • osim izričito navedenih obaveza (naknada štete), to mogu biti i druge obaveze, ali samo one koje su predviđene krivičnopravnim propisima
  • rok za ispunjenje tih obaveza utvrđuje sud u okviru vremena proveravanja, tj. taj rok ne može biti duži od trajanja utvrđenog vremena proveravanja
  • ukoliko su uz uslovnu osudu izrečene mere bezbednosti, one se izvršavaju, tj. ne postoji mogućnost njihovog uslovnog odlaganja

Uslovi za izricanje uslovne osude su:

  • Objektivni (vezani su za krivično delo)
    • uslovna osuda može izreći onda kada je učiniocu utvrđena kazna zatvora u trajanju manjem od 2 godine
      • kazna se prethodno odmerava prema opštim pravilima za odmeravanje kazne, pa ukoliko tako utvrđena kazna zatvora ne dostiže dve godine, sud može izreći uslovnu osudu, ukoliko su ispunjeni i ostali uslovi
    • uslov vezan za propisanu kaznu
      • dopunskog je karaktera i ima za cilj ograničenje u primeni uslovne osude tj njeno isključenje kod teških krivičnih dela
      • uslovna osuda se ne može izreći za krivična dela za koja se može izreći kazna zatvora u trajanju od 10 godina ili teža kazna
    • uslovnom osudom može biti utvrđena samo kazna zatvora
    • zajedno sa uslovnom osudom može se izreći i novčana kazna, kao i kazna oduzimanja vozačke dozvole, dok je ne bi trebalo izreći zajedno sa kaznom rada u javnom interesu
  • Subjektivni (vezani su za učinioca)
    • primena uslovne osude se ograničava pre svega u pogledu lica koja su već vršila krivično delo
    • uslovna osuda se ne može izreći ako nije proteklo 5 godina od pravnosnažnosti osude kojom je učiniocu izrečena kazna zatvora za umišljajno krivično delo
    • propisane su i okolnosti na osnovu kojih sud može proceniti kojim je učiniocima opravdano izreći uslovnu osudu
      • sud posebno uzima u obzir: ličnost učinioca, njegov raniji život, njegovo ponašanje posle izvršenog krivičnog dela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je delo učinjeno
    • sud će izreći uslovnu osudu samo ako sa osnovom može očekivati da će, s obzirom na ličnost učinioca, upozorenje uz pretnju kazne dovoljno uticati na njega da više ne vrši krivična dela, i da stoga nije nužno primeniti kaznu

Postavi komentar