Posebnu pažnju izazivaju pitanja u vezi propisivanja ove kazne, njenih opcija, kao i problem kratkotrajnih kazni lišenja slobode
FAKTORI ZA NASTANAK I RAZVOJ OVE KAZNE:
- Kazna lišenja slobode nema realnog osnova za svoju primenu dok se ne stvore jaki državni organi
- Kazna lišenja slobode zahteva dovoljno bogatu materijalnu osnovu društva jer je reč o skupoj krivičnoj sankciji
- Lična sloboda kao dobro čoveka mora zauzimati visoko mesto na vrednosnoj skali i svim članovima društva mora biti priznato pravo na ličnu slobodu
Kazna lišenja slobode predstavlja najvažniju kaznu u savremenim pravima, međutim u vezi sa njom se javlja veći broj pitanja koja su sporna.
- opšteusvojen je stav da učinioca ne treba slati u zatvor ako se može očekivati da će se primenom određenih sankcija na slobodi na njega uticati da više ne vrši krivična dela
- od zaprećene kazne zatvora se očekuje da ima generalno preventivno dejstvo
- da li predvideti jednu jedinstvenu ili više vrsta kazni lišenja slobode
- većina zakonodavstava predviđa više vrsta kazna lišenja slobode
- širina kaznenih raspona
- kazneni rasponi ne smeju biti suviše uski jer bi se time onemogućilo pravilno odmeravanje kazne
- ne smeju biti ni suviše široki jer bi to vodilo arbitrernosti
- kod nas se zapaža propisivanje suviše širokih raspona, sa veoma visokim posebnim maksimumom
- alternative kazni lišenja slobode
- traganje za njima je poteklo iz saznanja da se kaznom lišenja slobode često postiže suprotan cilj od željenog
- umesto da deluje preventivno na učinioca krivičnog dela, ona od njega stvara ličnost koja se još više udaljava od društva, od vladajućih društvenih normi i normalnog života na slobodi
- od alternativa kazni lišenja slobode najviše uspega ima rad u javnom interesu
- kao sankcija se propisuje u određenom trajanju
- određuje se najmanji i najveći broj sati rada kao i dužina vremenskog perioda
- sud u konkretnom slučaju određuje tačan broj sati rada kao i vreme u kom će se obaviti
- mora biti dobrovoljan, jer bi inače bio u suprotnosti sa međunarodnom konvencijom koja zabranjuje prinudan rad
- to ne može biti bilo koji rad, već rad koji ima humanitarni i opštekorisni karakter
- npr pomoć starim licima, bolesnim licima, rad sa hendikepiranom decom, rad u oblasti životne sredine itd…
- pored rada u javnom interesu koriste se i neke druge sankcije kao alternativa kazni lišenja slobode – naknada štete i neformalno poravnanje oštećenog i učinioca, ambulantni tretman ili upućivanje na obuku i mere pojačanog nadziranja, kao i kućni pritvor
- kratkotrajne kazne lišenja slobode
- osnovni prigovor je taj da se kratkotrajnim kaznama lišenja slobode ne mogu postići ciljevi resocijalizacije
- saznanje da upravo dugotrajne kazne lišenja slobode vode daljoj desocijalizaciji umanjilo je značaj ovih prigovora
- princip srazmernosti prilikom odmeravanja kazne zahteva primenu i kratkotrajnih kazni lišenja slobode, tako da nema dovoljno razloga da se od njih sasvim odustane
- osnovni prigovor je taj da se kratkotrajnim kaznama lišenja slobode ne mogu postići ciljevi resocijalizacije
