Sistem kazni u našem krivičnom zakonodavstvu obuhvata 4 kazne. To su:
- Zatvor
- Novčana kazna
- Rad u javnom interesu
- Oduzimanje vozačke dozvole
Mnoga postojeća rešenja iz opšteg dela polaze od onih koje je sadržao KZ iz 1 951 , međutim to se ne može reći za oblast krivičnih sankcija. Prvobitno, on je predviđao sedam vrste kazni.
Najviše dilema u sistemu kazni koji je predviđalo naše zakonodavstvo izazavala je smrtna kazna.
- 1993. godine ukinuta u saveznom krivičnom zakonodavstvu
- posle izmena i dopuna iz 2001 . godine sistem kazni više ne sadrži smrtnu kaznu, već umesto nje predviđa zatvor u trajanju od 40 godina
- smrtna kazna je u republičkom zakonodavstvu bila propisana samo za dva krivična dela: teško ubistvo i teške slučajeve razbojničke krađe i razbojništva
- ukinuta je izmenama i dopunama 2002. godine
- na planu zakonodavnog regulisanja smrtne kazne u Evropi su danas preovladali filozofski, sociološki, psihološki i kriminalnopolitički argumenti protiv smrtne kazne
- Ukidanju smrtne kazne išla su u prilog još dva argumenta:
- Suštinski je neprihvatljivo da u saveznom krivičnom zakonodavstvu smrtna kazna nije bila predviđena za isto tako teška pa i teža krivična dela od onih koja su u republičkom krivičnom zakonodavstvu bila zaprećena smrtnom kaznom
- Nije bilo nikakvih posebnih razloga da i naša zemlja ne sledi trend koji je jasno došao do izražaja u evropskim zemljama
Naše krivično zakonodavstvo polazi pod podele na: glavne i sporedne kazne.
- Glavna kazna je zatvor, dok se novčana kazna, rad u javnom interesu i oduzimanje vozačke dozvole mogu izreći i kao glavne i kao sporedne.
- Glavna kazna se izriče samostalno, s tim što se samo jedna kazna može izreći kao glavna.
- Novčana kazna i oduzimanje vozačke dozvole kao sporedna kazna se mogu izreći uz kaznu zatvora kao glavnu kaznu.
