Prividni idealni sticaj

Prividni idealni sticaj postoji kada jednom radnjom bude ostvareno više krivičnih dela, ali se i pored toga smatra da je učinjeno samo jedno krivično delo.

  • tu se javlja problem izbora bića krivičnog dela, kom krivičnom delu dati prednost

Prividni idealni sticaj se javlja u sledećim slučajevima:

  1. Specijaliteta
    • neko krivično delo se pojavljuje samo kao poseban oblik nekog drugog, opšteg krivičnog dela, i postoji samo to drugo posebno krivično delo
    • npr. ukoliko neko prisvoji novac koji mu je poveren u službi ili na radu, postoji samo pronevera, a ne i utaja
  2. Supsidijariteta
    • jedno krivično delo je supsidijarno u odnosu na drugo, te se primenjuje samo ako ne dođe do primene primarnog
    • formalni supsidijaritet postoji kada zakon izričito upućuje na primenu bića nekog krivičnog dela samo kada nisu ostvareni uslovi za primenu nekog drugog krivičnog dela
      • npr. kod krivičnog dela zloupotrebe prava na štrajk u zakonskom opisu se izričito kaže da će to krivično delo postojati samo ukoliko time nisu ostvarena obeležja nekog drugog krivičnog dela
    • materijalni supsidijaritet postoji kada to proizlazi iz same prirodne i odnosa bića određenih krivičnih dela
      • npr. kod učestvovanja u tuči izvršioci tog krivičnog dela mogu biti samo učesnici za koje se ne može utvrditi da su preduzeli radnju izvršenja ubistva ili teške telesne povrede
      • ukoliko se za neka lica utvrdi da su izvršioci ubistva ili teške telesne povrede, postojaće samo krivično delo ubistva odnosno teške telesne
        povrede

        • dakle krivično delo učestvovanja u tuči je supsidijarno u odnosu na krivično delo ubistva odnosno teške telesne povrede
    • odnos supsidijariteta postoji i između pokušanog i svršenog krivičnog dela, kao i između krivičnih dela ugrožavanja i povrede
    • biće krivičnog dela koje ima prednost može osim dobra koje je identično štititi i neko drugo dobro
      • biće kd u odnosu na ono koje je supsidijarno ili predstavlja teži oblik napada na isto zaštićeno dobro, ili osim identičnog zaštićenog dobra štiti i još neko drugo dobro
  3. Konsumpcije
    • jedno krivično delo u potpunosti obuhvata biće nekog drugog krivičnog dela
      • npr, ako je istom radnjom prema jednom pasivnom subjektu naneta i laka i teška telesna povreda, postojaće samo teška telesna povreda jer ona obuhvata laku telesnu povredu
    • izvršenje jednog krivičnog dela nužno ili po pravilu dovodi do ostvarenja i bića još nekog krivičnog dela
      • reč je o tome da izvršenje glavnog dela pokriva ono nepravo koje je sadržano u tipičnim pratećim krivičnim delima koja zato bivaju konsumirana
    • u nekim slučajevima može predstavljati i prividni realni sticaj
      • moguće je da se sa više radnji ostvari više krivičnih dela od kojih je jedno glavno koje konsumira ostala
      • npr. izvršilac koji prethodno ukrade ključ kojim kasnije izvrši provalnu krađu, čini samo krivično delo teške krađe izvršene provaljivanje, a ne i krađu kojom je pribavio sredstvo izvršenja
  • postoji mišljenje da je u svim ovim slučajevima reč o sticaju krivičnih zakona a ne o prividnom idealnom sticaju
    • praktični rezultat je isti – postoji samo jedno a ne više krivičnih dela

Osim specijaliteta, supsidijariteta i konsumpcije poznati su i slučajevi inkluzije i alternativiteta kao oblika prividnog idealnog sticaja:

  • Inkluzija postoji kada se kroz neko teže delo ostvaruje neko delo koje je bagatelno u odnosu na teže delo
    • npr prilikom ubistva pucanjem iz vatrenog oružja dolazi do oštećenja tuđe stvari oštećenjem odeće žrtve
  • Alternativitet postoji kada se dva dela javljaju kao ravnopravna i potpuno je irelevantno da li će se uzeti da postoji jedno ili drugo krivično delo
    • uzima se da postoji ono što je u konkretnom slučaju pretežnije odnosno dominira

Postavi komentar