Načelo legitimnosti znači da krivičnopravna represija i krivično pravo u celini moraju u suštinskom smislu biti opravdani i nužni.
Legitimnost u najširem smislu znači opravdanost i prihvatljivost određenih ustanova i normi:
- za procenu legitimnosti su od značaja materijalni, vanpravni kriterijumi
- sukob legalnosti i legitimnosti – čemu dati prednost
- opasno je prednost dati legitimnosti pošto ne postoje precizni kriterijumi nego je to stvar vrednovanja
- prednost se daje legitimnosti samo izuzetno, onda kada je nelegitimnost očigledna i nesporna
- nelegitimnost nije razlog da se kp norma ne primenjuje nego da se uskladi sa zahtevima legitimnosti
- sukob legalnosti i legitimnosti – čemu dati prednost
- od značaja je za stvaranje krivičnog prava a samo izuzetno za njegovu primenu
Osnove i granice krivičnopravne prinude:
- zaštita čoveka i drugih osnovnih vrednosti su osnov i granice za određivanje kd, propisivanje krivičnih sankcija i primenu u meri u kojoj je to nužno za suzbijanje tih dela (§3KZ)
- kriminalnopolitički princip ograničenja krivičnopravne represije
- zahteva svođenje kp zaštite na neophodan minimum
- krivično pravo treba da bude poslednje sredstvo u zaštiti određenih vrednosti – suzbijanju kriminaliteta
- supsidijarnost krivičnog prava – ultima ratio u suzbijanju društveno opasnih ponašanja
- nešto što u jednom društvu jeste ultima ratio u drugom ne mora biti
- društvene promene i postojeće prilike i uslovi u znatnoj meri određuju da li je kp intervencija u nekom društvu zaista ultima ratio
- ovaj princip nije sproveden, a kp zaštita se širi i na normativnom planu
