Pravnik

Kad neko svojim materijalom i radom na tuđem zemljištu podigne zgradu ili drugi građevinski objekat, a između njih nema ugovornog odnosa, postavlja se pitanje kome će pripasti građevinski objekat i zemljište.

Tri moguća rešenja:

1. da se zgrada i zemljište shvate kao posebni objekti
   1. zgrada pripadne gradiocu u svojinu
   2. zemljište da ostane u svojini dotadašnjeg vlasnika
      1. vlasnik zemljišta bi imao pravo na naknadu za korišćenje zgrade dok zgrada postoji
   3. da se zgrada i zemljište shvate kao celina tj jedinstveni objekt prava na kom vlasnik zgrade i vlasnik zemljišta imaju susvojinu
   4. da se zgrada i zemljište shvate kao jedinstven objekat koji će pripasti u isključivu svojinu ili vlasniku zemljišta ili gradiocu
      1. onaj kome zemljište i zgrada pripadnu u isključivu svojinu dugovao bi drugoj strani naknadu za zemljište, odnosno zgradu
      2. rešenje prihvaćeno u stranim zakonicima i kod nas

Zakon o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima razlikuje 3 situacije:

1. kad je gradilac savestan, a vlasnik zemljišta nesavestan
   1. gradilac nije znao niti je mogao znati da zida na tuđem zemljištu
   2. vlasnik zemljišta je znao za gradnju ali se nije odmah usprotivio

• zemljište sa zgradom pripada gradiocu
  • gradilac je dužan da za zemljište plati naknadu u visini njegove prometne cene u trenutku donošenja sudske odluke

2. kad je gradilac nesavestan, a vlasnik zemljišta savestan
   1. gradilac je znao odnosno morao znati da zida na tuđem zemljištu ili ga je vlasnik zemljišta opomenuo
   2. vlasnik zemljišta nije uopšte znao za gradnju ili je doznao pa se odmah usprotivio

• vlasnik zemljišta ima pravo izbora jedne od tri mogućnosti
  1. da mu pripadne svojina na zgradi s tim da plati naknadu za zgradu
  2. da zgrada i zemljište pripadnu gradiocu s tim da mu on naknadi štetu i isplati iznos zemljišta

• da gradilac poruši zgradu i dovede zemljište u prvobitno stanje kao i da mu naknadi pričinjenu štetu
  1. izuzetno sud neće dozvoliti ako prema okolnostima slučaja to ne bi bilo opravdano

3. kada su oboje savesni
   1. gradilac nije znao niti je mogao znati da zida na tuđem zemljištu odnosno da nema pravo da zida
   2. vlasnik zemljišta za gradnju nije znao pa prema tome nije bio u prilici da se usprotivi

• SGZ: zgrada postaje deo zemljišta i pripada vlasniku, koji za nju duguje naknadu
• današnji zakon: vodi se računa o vrednosti zgrade i zemljišta
  1. ako zgrada vredi više od zemljišta, zgrada sa zemljištem pripada gradiocu, koji duguje naknadu
  2. ako zgrada vredi manje od zemljišta, oni pripadaju vlasniku zemljišta, koji duguje naknadu za zgradu

• ako im je vrednost približno jednaka, sud će dosuditi sve jednom ili drugom vlasniku, vodeći računa o njihovim potrebama, posebno stambenim prilikama

Četvrta mogućnost – kada su oboje nesavesni je retka mogućnost, koja kako u našim predratnim pravilima, tako i današnjim zakonom nije regulisana

• vlasniku zemljišta treba priznati pravo izbora

1. da zgradu zadrži s tim da plati naknadu za njenu građevinsku vrednost
2. da zgradu sa zemljištem prepusti gradiocu a ovaj mu plati vrednost zemljišta i naknadu štete

• vlasnik zemljišta ne bi imao pravo da zahteva uklanjanje zgrade
  • jedina razlika u odnosu na hipotezu u kojoj je gradilac nesavestan a vlasnik zemljišta savestan