Grane građanskog prava povezuje u jednu celinu nekoliko zajedničkih karakteristika i to:
- autonomija volje
- znači da se građanskopravni život organizuje i odvija na osnovu volje njegovih subjekata, kojoj zakonodavac postavlja ograničenja samo kad je to neophodno za zaštitu opštih interesa
- postoje 2 osnovna oblika ispoljavanja ovog načela
- Sloboda ugovaranja znači da su pravni subjekti slobodni da
- stupaju ili ne stupaju u građanskopravne odnose
- biraju lica sa kojima će stupati u te odnose
- sadržinu odnosa uređuju svojom voljom i
- volju izjavljuju na bilo koji način, čak i prećutno
- uključuje u sebe jednakost stranaka i ravnopravnost njihovih volja
- u nekim drugim pravnim granama dominira načelo subordinacije, potčinjenosti jednog subjekta volji drugog
- Sloboda ugovaranja znači da su pravni subjekti slobodni da
- Dispozicija subjekta se ogleda u tome što imaoci prava slobodno odlučuju o
- načinu njihovog vršenja
- raspolaganju
- zaštiti u slučaju povrede
- specifična priroda građansko pravne sankcije
- po karakteristikama sankcije građansko pravo se razlikuje od drugih grana prava, posebno krivičnog
- sankcija u krivičnom pravu predstavlja kaznu za počinioca kd i kao takva ona je lična u dvostrukom smislu:
- njen cilj je uticanje na ličnost delikventa u smislu odvraćanja od vršenja zabranjenih dela
- može se sastojati i u umanjenju delikventa nekog njegovog ličnog dobra (slobode, života)
- u građanskom pravu sankcija nije lična ni u jednom smislu
- niti joj je cilj da utiče na ličnost počinioca niti se može sastojati u umanjenjenju nekog njegovog ličnog dobra
- redovno je imovinska, a svrha joj je odštetna
- dovođenje uništenog dobra u stanje u kome bi se nalazilo da je štetni postupak izostao
- u slučaju uništenja stvari, odgovorno lice dužno je da na ime naknade štete plati iznos potreban za kupovinu druge takve stvari
- ako se šteta sastoji u gubitku zarade, odgovorno lice dužno je da na ime naknade plati iznos ravan izgubljenoj zaradi
- iznos naknade ravna se prema njenoj svrsi
- svrha je uklanjanje štetnih posledica
- prenosivost subjektivnih građanskih prava
- načelno, subjektivna građnska prava su prenosiva, prometljiva tj. sposobna da sa svojih imalaca prelaze na druga lica
- postoje i neprenosiva građanska prava vezana za ličnost imaoca – sva neimovinska a i neka imovinska
- prenosivost je odlika većine njih, a osim toga ta pojava se ne susreće ni u jednoj drugoj pravnoj grani
- načelno, subjektivna građnska prava su prenosiva, prometljiva tj. sposobna da sa svojih imalaca prelaze na druga lica
- sankcija u krivičnom pravu predstavlja kaznu za počinioca kd i kao takva ona je lična u dvostrukom smislu:
- po karakteristikama sankcije građansko pravo se razlikuje od drugih grana prava, posebno krivičnog
Autonomija volje, imovinska sankcija i prenosivost subjektivnih građanskih prava povezuju raznovrsne građanskopravne odnose u jednu celinu.
- nisu odlika svakog građanskog odnosa
- zajedno uzete su tipične za oblast građanskog prava
- sve ili neke od njih važe za veliku većinu građanskopravnih odnosa
