Pravo svojine je jedno subjektivno građansko pravo, dok je imovina skup imovinskih prava i obaveza koji pripadaju jednom subjektu tu, prema tome, pored prava svojine dolaze i druga stvarna i uopšte apsolutna prava, zatim obligaciona prava (potraživanja) i, najzad, imovinske obaveze.
Odvojena svojina bračnog druga je pravo svojine na pokretnim i nepokretnim stvarima iz njegove odvojene imovine. Prema našim pozitivnim propisima, u braku paralelno postoje
- režim odvojene imovine bračnih drugova
- Odvojenu imovinu bračnog druga sačinjavaju:
- imovina koju je bračni drug imao u času zaključenja braka
- imovina koju je bračni drug stekao u toku braka ali ne radom vec nasleđem, poklonom ili drugim oblicima besteretnog sticanja
- Odvojenu imovinu bračnog druga sačinjavaju:
- imovina koja je pripadala bračnom drugu na osnovu deobe zajedničke imovine izvršene u toku trajanja bračne zajednice
- imovina stečena radom u toku braka, ali pošto je nastupio trajan faktički prekid bračne zajednice
- imovina koju je žena unela u brak kao miraz
- plodovi na stvari na kojima bračni drug ima posebnu svojinu, ukoliko nisu ostvareni radom bračnih drugova
- svojom odvojenom imovinom bračni drug raspolaže i upravlja samostalno
- može ovlastiti svog bračnog druga ili neko treće poslovno sposobno lice da kao zastupnik odnosno punomoćnik upravlja i raspolaže njegovom odvojenom imovinom
- ako je tokom trajanja zajedničkog života u braku došlo do neznatnog ili znatnog uvećanja vrednosti posebne imovine jednog supružnika drugi supružnik ima pravo na potraživanje ili udeo u novcu srazmerno svom doprinosu
- režim njihove zajedničke imovine
Zajednička imovina je ona koju su supruzi stekli radom u toku bračne zajednice iz čega proizilaze njene sledeće karakteristike
- Zajednička imovina potiče od rada bračnih drugova, odvojenog ili zajedničkog
- veza između rada i zajedničke imovine može biti
- neposredna – kad je u pitanju rad koji donosi zaradu
- posredna – kad je u pitanju rad kojim se drugom bračnom drugu omogućuje ili olakšava sticanje zarade, ili mu se omogućava sticanje veće zarade
- ne podrazumeva samo rad koji doprinosi (neposredno i posredno) povećanju zajedničke imovine, već i rad koji doprinosi njenom održavanju ili čini da je njeno smanjenje manje nego što bi bilo
- recimo, održavanjem postojeće odeće smanjuju se izdaci na novu odeću
- u zajedničku imovinu ulazi i ono što je stečeno igrom na sreću, a u teoriji i sudskoj praksi precizirano je da u zajedničku imovinu ulaze i:
- prihodi od zajedničke imovine, kako oni koji su rezultat rada tako i oni koje imovina daje bez rada
- zakupnina, kirija, kamata
- prihodi od posebne imovine koji su ostvareni radom bračnih drugova
- prihodi od zajedničke imovine, kako oni koji su rezultat rada tako i oni koje imovina daje bez rada
- veza između rada i zajedničke imovine može biti
- stvari nabavljene iz zajedničke imovine
- naknade koje su po raznim osnovama dobijene za stvari iz zajedničke imovine
- npr naknada štete
- Subjekti zajedničke svojine (zajedničari) su bračni drugovi
- iz punovažnog braka
- u zajedničku imovinu ulaze imovinske vrednosti stečene radom od trenutka zaključenja braka do njegovog prestanka razvodom, smrću, proglašenjem nekog lica za umrlo
- iz nevažećeg braka
- u zajedničku imovinu ulaze imovinske vrednosti stečene od zaključenja braka do poništenja pravosnažnom sudskom presudom
- iz punovažnog braka
- U zajedničku imovinu ulaze samo one imovinske vrednosti koje su stečene dok je postojala bračna zajednica.
Na stvarima poklonjenim na ime oba bračna druga zasniva se susvojina, a ne zajednička svojina bračnih drugova i to iz dva razloga:
- ove imovinske vrednosti ne potiču od rada bračnih drugova
- režim susvojine je opšti u odnosu na režim zajedničke svojine i primenjuje se uvek kad zakonom nije uveden režim zajedničke svojine
Nepokretnosti koje pripadaju bračnim drugovima kao zajedničarima, upisuju se u zemljišne ili druge javne knjige na ime oba bračna druga, kao njihova zajednička imovina na neopredeljenim delovima.
- ako je kao vlasnik upisan samo jedan bračni drug, smatraće se kao da je upis izvršen na ime oba bračna druga
- ako su bračni drugovi upisani kao suvlasnici na opredeljenim delovima, smatraće se da su na ovaj način izvršili deobu zajedničke imovine
