Prava koja se mogu upisati u zemljišne knjige

U zemljišne knjige upisuju se stvarna prava na nepokretnostima i pojedina obligaciona prava kada se odnose na nepokretne stvari.

Pojedinačno uzev u zemljišne knjige mogu se upisati ova prava:

  1. pravo svojine na nepokretnosti i susvojina
    • pravo svojine se upisuje u vlasnički list
    • susvojina se upisuje po udelima određenim s obzirom na celinu ZKT (zemljišno-knjižnog tela)
  2. zajednička svojina i etažna svojina
    • zajednička svojina bračnih drugova stečena tokom braka – nepokretnost se upisuje na ime oba bračna druga kao njihova zajednička svojina
    • etažna svojina se prema Zakonu o svojini na delovima zgrada upisuje u posebne zemljišne knjige za upis etažne svojine tzv. “E knjige”
      • do uvođenja “E” knjige, etažna svojina se može upisati i u obične zemljišne knjige
      • za uknjiženje je potrebno podneti ZKS plan posebnih delova zgrada iz koga će se videti zemljišno-knjižna oznaka zemljišta na kom je zgrada podignuta, oznaka zgrade po ulici
    • pravo svojine i njeni modaliteti – susvojina, zajednička svojina i etažna svojina se upisuju vlasnički list zemljišne knjige
  1. stvarne službenosti
    • upisuju se u teretni list ZKT (zemljišno knjižnog tela) koje predstavlja poslužno dobro
    • kao pravo svakodobnog sopstvenika povlasnog dobra se upisuje u popisni list (negde i u vlasnički)
  2. lične službenosti na nepokretnim stvarima
  3. hipoteka i nathipoteka
    • potrebno je da potraživanje bude određeno – u teretnom listu se navodi glavni iznos i iznos kamate
    • zajednička hipoteka se upisuje tako što se jedan ZKU (uložak) označava kao glavni, ostali kao sporedni
      • u glavnom se beleži da postoje sporedni, a u svakom sporednom se zabeleškom upućuje na glavni
  1. realni tereti i pravo građenja
  2. pravo zakupa
  3. pravo preče kupovine
  4. pravo otkupa
  • prava od 3-9 se upisuju u teretni list
    • sa stanovišta sopstvenika nepokretnosti ova prava su teret
  • sva ova inače raznovrsna prava nazivaju se zemljišno-knjižna ili kraće knjižna prava.

U našem pozitivnom pravu ne postoji potreba da se zakup nepokretnosti upisuje u zemljišne knjige.

  • ako sopstvenik zaključi dva ugovora jedan za drugim, ugovor o zakupu i ugovor o prodaji, pa stvar preda prvo zakupcu pre otuđenja
    • kupac ne može oduzeti stvar od zakupca nego stupa u zakupni odnos
    • mora trpeti da zakupac upotrebljava stvar sve do isteka roka na koji je bio zaključen ugovor o zakupu
    • državina je dovoljna da zakupac svoje pravo suprotstavlja trećima

Postoji niz subjektivnih prava koja se ne upisuju u zemljišne knjige.

  • stanarsko pravo,
  • zakonsko pravo preče kupovine,
  • pravo zakupa prema ZOO,
  • pravo retencije.
  • prava koja se ne odnose uopšte na stvari (lična prava, autorska, pronalazačka prava),
  • prava koja imaju za objekt pokretne stvari kao i obligaciona prava
    • izuzev onih potraživanja za koja je to predviđeno posebnim pravilima, npr. za ugovorno pravo preče kupovine i pravo otkupa
  • nasledno pravo, legat, ni državina

Postavi komentar