U zemljišne knjige upisuju se stvarna prava na nepokretnostima i pojedina obligaciona prava kada se odnose na nepokretne stvari.
Pojedinačno uzev u zemljišne knjige mogu se upisati ova prava:
- pravo svojine na nepokretnosti i susvojina
- pravo svojine se upisuje u vlasnički list
- susvojina se upisuje po udelima određenim s obzirom na celinu ZKT (zemljišno-knjižnog tela)
- zajednička svojina i etažna svojina
- zajednička svojina bračnih drugova stečena tokom braka – nepokretnost se upisuje na ime oba bračna druga kao njihova zajednička svojina
- etažna svojina se prema Zakonu o svojini na delovima zgrada upisuje u posebne zemljišne knjige za upis etažne svojine tzv. “E knjige”
- do uvođenja “E” knjige, etažna svojina se može upisati i u obične zemljišne knjige
- za uknjiženje je potrebno podneti ZKS plan posebnih delova zgrada iz koga će se videti zemljišno-knjižna oznaka zemljišta na kom je zgrada podignuta, oznaka zgrade po ulici
- pravo svojine i njeni modaliteti – susvojina, zajednička svojina i etažna svojina se upisuju vlasnički list zemljišne knjige
- stvarne službenosti
- upisuju se u teretni list ZKT (zemljišno knjižnog tela) koje predstavlja poslužno dobro
- kao pravo svakodobnog sopstvenika povlasnog dobra se upisuje u popisni list (negde i u vlasnički)
- lične službenosti na nepokretnim stvarima
- hipoteka i nathipoteka
- potrebno je da potraživanje bude određeno – u teretnom listu se navodi glavni iznos i iznos kamate
- zajednička hipoteka se upisuje tako što se jedan ZKU (uložak) označava kao glavni, ostali kao sporedni
- u glavnom se beleži da postoje sporedni, a u svakom sporednom se zabeleškom upućuje na glavni
- realni tereti i pravo građenja
- pravo zakupa
- pravo preče kupovine
- pravo otkupa
- prava od 3-9 se upisuju u teretni list
- sa stanovišta sopstvenika nepokretnosti ova prava su teret
- sva ova inače raznovrsna prava nazivaju se zemljišno-knjižna ili kraće knjižna prava.
U našem pozitivnom pravu ne postoji potreba da se zakup nepokretnosti upisuje u zemljišne knjige.
- ako sopstvenik zaključi dva ugovora jedan za drugim, ugovor o zakupu i ugovor o prodaji, pa stvar preda prvo zakupcu pre otuđenja
- kupac ne može oduzeti stvar od zakupca nego stupa u zakupni odnos
- mora trpeti da zakupac upotrebljava stvar sve do isteka roka na koji je bio zaključen ugovor o zakupu
- državina je dovoljna da zakupac svoje pravo suprotstavlja trećima
Postoji niz subjektivnih prava koja se ne upisuju u zemljišne knjige.
- stanarsko pravo,
- zakonsko pravo preče kupovine,
- pravo zakupa prema ZOO,
- pravo retencije.
- prava koja se ne odnose uopšte na stvari (lična prava, autorska, pronalazačka prava),
- prava koja imaju za objekt pokretne stvari kao i obligaciona prava
- izuzev onih potraživanja za koja je to predviđeno posebnim pravilima, npr. za ugovorno pravo preče kupovine i pravo otkupa
- nasledno pravo, legat, ni državina
