Načini saznanja za krivično delo

Načini i izvori saznanja da se priprema kd, da je izvršeno krivično delo, ili da je individualno određeno lice koje ga je izvršilo su raznovrsni i brojni. Samim tim, uobičajena je sledeća podela:

  1. Delatnost organa unutrašnjih poslova
  2. Delatnost radnih organizacija, preduzeća i drugih asocijacija građana
  3. Delatnost drugih državnih organa
  4. Prijava oštećenog
  5. Prijava građana (svedoka)
  6. Anonimne i pseudonimne dostave
  7. Samoprijavljivanje
  8. Javno pogovaranje

Delatnost organa unutrašnjih poslova

  • odvija se u procesu blagovremenog saznanja o činjenicama koje ukazuju ili dokazuju da je izvršeno krivično delo, odnosno na osnovu kojih se može utvrditi i pronaći učinilac krivičnog dela
  • otkrivanje i rasvetljavanje krivičnih dela i učinioca, primenjujući adekvatne metode
  • karakteristična operativna delatnost
    • između ostalog podrazumeva sprovođenje i korišćenje operativnih taktičkih mera i sredstava, pomoću kojih dolaze do početnih saznanja o krivičnim delima i njihovim učiniocima
  • organizovanim, planskim i smišljenim postupanjem, neposredno zapažaju i na taj način dolaze do saznanja o krivičnom delu i učiniocu
  • često službena lica ne mogu sve sama lično da vide, zbog čega se u svom delovanju orijentišu i na osnovu pomoći građana

Prijave kao izvor saznanja

  • krivična prijava je jedan od čestih načina saznanja za krivična dela
    • svako obaveštenje dato u pismenom ili usmenom obliku, sa ciljem da se ukaže na postojanje krivičnog dela za koje se goni po službenoj dužnosti, ili da se pokrene krivično gonjenje
  • podnose je ošteceni, državni organi, organizacije udruženog rada i svedoci
    1. prijava oštećenog
      • lice koje je oštećeno u krivičnom delu po pravilu samo podnosi prijavu za to delo
      • kod nekih krivičnih dela (npr. seksualni delikti), ovo je jedini način saznanja za učinjeno krivicno delo
      • oštećeni može prijavu podneti pismeno ili usmeno javnom tužiocu ili organu unutrašnjih poslova
    2. prijave organizacija udruženog rada (preduzeća)
      • prema ZKP ove organizacije su dužne da prijave krivična dela za koja sazna u vršenju službene dužnosti, bez obzira ko je krivičnim delom oštećen
      • ta organizacija javlja se kao podnosilac prijave za krivično delo
    3. prijava inspekcijskih službi
      • sve inspekcije su stručne službe koje u oblasti privrednog poslovanja vrše kontrolu i pri tom otkrivaju prekršaje, privredne prestupe i druga krivična dela za koja su dužna da ih prijave
    4. prijava zdravstvenih radnih organizacija
      • klinike, bolnice, dispanzeri, ambulante i službe hitne pomoći često su u prilici da saznaju za pojedinačne vrste krivičnih dela,  i obavezni su da ih prijave nadležnim organima bilo usmeno ili pismeno
    5. prijave građana
      • građani mogu biti očevici krivičnih dela ili na neki drugi način doći do saznanja o učinjenom krivičnom delu

Anonimne i pseudonimne dostave

  • pismena obaveštenja čiji je podnosilac nepoznat
    • anonimna dostava je nepotpisana, a pseudonimna je potpisana izmišljenim imenom
  • prema motivima iz kojih se podnose, mogu se podeliti na dobronamerne, zlonamerne i obmanjujuće
    • dobronamerne podnose dobronamerni građani u želji da obaveste nadležne organe o pripremama izvršenja krivičnog dela, o izvršenom krivičnom delu ili njegovom učiniocu
      • razlozi za anonimnost su različiti kao npr. strah od osvete, rodbinske veze, izbegavanje svedočenja pred sudom i sl.
    • zlonamerne podnose zlonamerni građani iz različitih motiva, kao npr. mržnja, ljubomora, osveta i sl.
    • obmanjujuće najcesce podnose izvršioci krivičnih dela ili njegovi saučesnici u želji da unesu dezinformaciju ili pogrešno usmere rad na rasvetljavanju izvršenog krivičnog dela
  • u najvećem broju slučajeva dobronamerne dostave su istinite a zlonamerne i obmanjujuće su lažne
  • nijedna dostava se ne sme smatrati verodostojnom i istinitom dok se ne proveri njena sadržina

Samoprijave

  • pojedina lica se samoprijavljuju kao izvršioci krivičnih dela, što najčešće čine usmeno
  • u pogledu verodostojnosti, samoprijave mogu biti istinite i lažne
    • istinite podnose pravi izvršioci
      • najčešće su to izvršioci koji su krivično delo učinili u afektnom stanju, iz nehata
      • ima i onih koji se prijave kao izvršioci jednog krivičnog dela kako bi na taj način sebe pokrili za druga izvršena krivična dela
    • neistinito se samoprijavljuju lica koja nisu izvršila krivično delo, već je to delo učinilo neko drugo lice
      • motivi se mogu svrstati u 2 grupe
        1. motivi kao što su ljubav prema pravom učiniocu zbog čega se preuzima odgovornost na sebe
        2. motivi niske pobude kao npr. blagost zakona prema maloletnicima, novčana nagrada i sl.

Javno pogovaranje

  • pronošenje vesti o tome da je izvršeno neko krivično delo, ili da je individualno određeno lice izvršilo neko krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti
  • može biti istinito, delimično istinito ili izmišljeno

Postavi komentar