Da bi izjava volje imala pravno dejstvo ponude (a ne samo puke informacije ili spiska želja), ona mora kumulativno ispuniti tri uslova:
1. Da sadrži sve bitne elemente budućeg ugovora.
2. Da je data u nameri zaključenja ugovora (animus contrahendi).
3. Da je učinjena u odgovarajućoj formi (ako zakon traži posebnu formu za taj ugovor).
Bitni elementi budućeg ugovora
Da bi predlog za zaključenje ugovora imao pravno dejstvo ponude, on mora biti dovoljno određen.
• To znači da ponuda mora sadržati sve bitne sastojke (essentialia negotii) budućeg ugovora.
• Pravilo: Ugovor ne može nastati dok se ugovornici ne saglase o svim bitnim sastojcima. Nesporazum o bitnim elementima sprečava nastanak ugovora.
VRSTE BITNIH ELEMENATA
Teorija i ZOO razlikuju dve vrste bitnih elemenata koje ponuda mora da sadrži:
A) Objektivno bitni sastojci
• To su elementi o kojima strane po prirodi stvari ili po zakonu moraju postići saglasnost da bi nastao ugovor određene vrste.
• Bez njih ugovor je nezamisliv.
• Primer (Ugovor o prodaji): Stvar i cena.
B) Subjektivno bitni sastojci
• To su tačke koje su po svojoj prirodi sporedne (npr. vreme i mesto isporuke), ali su ih strane (ili jedna od njih) učinile bitnim.
• Uslov: Da bi sporedna tačka postala bitan element, neophodno je:
1. Da jedna strana uslovi zaključenje ugovora postizanjem saglasnosti o toj tački.
2. Da taj svoj zahtev blagovremeno saopšti drugoj strani (najkasnije do postizanja saglasnosti).
• Posledica: Ako se ne postigne saglasnost o subjektivno bitnom elementu, ugovor ne nastaje, isto kao da nema saglasnosti o ceni.
SPOREDNE TAČKE
Za razliku od bitnih elemenata, nepostojanje trenutne saglasnosti o sporednim tačkama ne sprečava nastanak ugovora, pod uslovom da su se strane usaglasile o bitnim sastojcima.
• Ostavljanje za docnije: Strane mogu ostaviti uređenje sporednih tačaka za period posle zaključenja ugovora.
• Uloga suda: Ako ugovornici kasnije ne mogu sami da se dogovore o ovim tačkama, njih će urediti sud, vodeći računa o:
◦ Prethodnim pregovorima,
◦ Utvrđenoj praksi između ugovornika,
◦ Običajima.
SPECIFIČNOSTI KOD IMENOVANIH I NEIMENOVANIH UGOVORA
A) Imenovani ugovori (Zakonski uređeni)
• Dovoljno je da ponuda sadrži samo objektivno bitne elemente (one koje zakon traži).
• Za sve ostale elemente (sporedne), ako nisu ugovoreni, primenjuju se dispozitivne zakonske odredbe (npr. ako nisu ugovorili mesto isporuke, primenjuje se pravilo ZOO o mestu isporuke).
B) Neimenovani ugovori
• Ako nastane spor da li je ugovor uopšte zaključen, važi pretpostavka da je ono o čemu postoji saglasnost – bitno, a sve ostalo sporedno.
• Teret dokazivanja: Strana koja tvrdi da ugovor nije nastao jer fali dogovor o nekoj tački, mora da dokaže da je ta tačka za nju bila subjektivno bitna i da je to blagovremeno predočila.
Namera zaključenja ugovora (Animus contrahendi)
Namera zaključenja ugovora (animus contrahendi) je konstitutivan element ponude koji označava volju ponudioca da stupi u ugovorni odnos s ponuđenim.
• To je konačni predlog učinjen s ciljem da ponuđeni stiče pravnu moć da jednostranom izjavom o prihvatanju odmah zasnuje ugovor.
Nije svaka izjava o uslovima posla ponuda. Ponuda se razlikuje od pukog obaveštenja, spiska želja ili plana za budućnost.
• Primer: Ako vlasnik sastavi pismeno sa svim elementima prodaje automobila (cena, oprema, rokovi) i pokaže ga prijatelju kao svoj „plan“, pa se prijatelj saglasi – ugovor nije zaključen. Nedostaje namera vlasnika da se tim aktom veže; to je samo projekcija, a ne instrument zaključenja ugovora.
BITNI ELEMENTI
• Spoljašnja manifestacija: O postojanju namere sudi se isključivo prema ponašanju ponudioca (mora biti vidljiva spolja).
• Instrumentalnost: Ponuda mora biti data u nameri da se stvori pravna situacija u kojoj druga strana može reći „prihvatam“ i time zaključiti posao.
Na ispitu morate razlikovati ove dve namere:
• Animus contrahendi (Namera zaključenja ugovora): To je nužan sastojak SVAKE ponude. Bez nje nema ponude.
• Animus obligandi (Namera obavezivanja/da se bude dužnik): To je namera da se ugovorom preuzme obaveza na neko ponašanje. Ova namera NIJE nužan sastojak svake ponude.
Kada postoji ponuda bez namere da se bude dužnik? Izjava volje je punovažna ponuda (ima animus contrahendi), iako ponudilac nema nameru da bude dužnik (nema animus obligandi), u dva slučaja:
1. Dvostrani pravni poslovi raspolaganja: Ugovori koji ne stvaraju obavezu, već neposredno menjaju, prenose ili gase prava (npr. cesija, oprost duga, novacija). Ponudilac želi ugovor, ali njime ne preuzima obavezu činidbe.
2. Jednostrano obavezujući ugovori (Ponuda poverioca): Kada ponudu čini strana koja će samo primiti korist.
◦ Primer: Budući poklonoprimac nudi da primi poklon. On ima nameru da zaključi ugovor, ali nema nameru da bilo šta duguje.
Paralelizam formi
Iako su ponudilac i ponuđeni načelno slobodni u izboru forme, ovo pravilo trpi izuzetak kada je reč o formalnim ugovorima.
Kada je zakonom propisana posebna forma kao uslov punovažnosti ugovora (bitna, konstitutivna forma), tada i ponuda i prihvat ponude moraju biti učinjeni u toj istoj formi.
• Pravilo: Forma koja se traži za celinu (ugovor), traži se i za njegove sastavne delove (ponudu i prihvat).
POVREDA FORME
Šta se dešava ako ponuda za formalni ugovor nije data u propisanoj formi (npr. usmena ponuda za prodaju stana)?
• Nije ništava: Nepoštovanje forme ne znači da je ponuda apsolutno ništava.
• Neobaveznost (Opozivost): Takva ponuda ne obavezuje ponudioca. Ona je opoziva, što znači da ponudilac može odustati od namere sve dok ugovor ne bude zaključen u propisanoj formi.
• Odgovornost: Ako se ponudilac ponaša nesavesno, može odgovarati za štetu po pravilima o skrivljenom prekidu pregovora (culpa in contrahendo).
PARALELIZAM FORMI U PRAKSI
A) Predugovor i Izmene ugovora
• Predugovor: Proizvodi dejstvo samo ako je zaključen u formi koja je propisana za glavni ugovor.
• Raskid/Izmena: Ugovor zaključen u formi javnobeležničkog zapisa može se menjati ili raskinuti samo u istoj toj formi.
B) Punomoćje i Saglasnost trećeg lica (Režim iz 2018. godine) Za punomoćje i saglasnost (dozvola/odobrenje) za zaključenje formalnog ugovora važe specifična pravila:
• Za „blaže“ forme (pismena/overena isprava): Važi puni paralelizam (punomoćje mora biti u istoj formi kao ugovor).
• Za „strože“ forme (Javnobeležnički zapis/potvrđena isprava): Ovde je paralelizam ublažen. Nije potrebno da punomoćje bude u formi javnobeležničkog zapisa, već je dovoljna samo legalizacija (overa) potpisa vlastodavca.
C) Promet nepokretnosti (Praktični aspekt)
• Iako pravilo nalaže da i ponuda i prihvat za nekretnine budu solemnizovani (javnobeležnički potvrđeni), u praksi se to retko radi jer bi izazvalo dvostruke troškove.
• Strane obično postignu neformalnu saglasnost, a zatim zajedno odlaze kod notara da toj saglasnosti daju propisanu formu kroz jedinstven akt (ugovor).
