U našem pravu prihvaćena je subjektivna koncepcija. Neimovinska (moralna) šteta predstavlja povredu oštećenikove intimne sfere koja dovodi do poremećaja u njegovoj psihičkoj ravnoteži.
Manifestuje se kroz tri osnovna oblika:
• Fizički bol;
• Psihički (duševni) bol;
• Strah.
Bitni uslov: Da bi bila pravno priznata, bol ili strah moraju biti dovoljnog trajanja i intenziteta,.
Za razliku od imovinske štete gde je cilj restitucija, svrha naknade neimovinske štete je moralna satisfakcija.
• Funkcija novca: Novčana naknada nije ekvivalent („cena“) bola, već sredstvo koje oštećenom omogućava da pribavi neko dobro ili zadovoljstvo kojim će lakše podneti nepopravljivi gubitak.
• Odnos sa imovinskom štetom: Dosuđuje se nezavisno od naknade imovinske štete, pa čak i u njenom potpunom odsustvu.
Vidovi duševnih bolova (Taksativno priznati)
Zakon priznaje pravo na naknadu za duševne bolove usled:
• Umanjenja životne aktivnosti;
• Naruženosti;
• Povrede ugleda, časti, slobode ili prava ličnosti;
• Smrti bliskog lica;
• Izvršenog krivičnog dela protiv dostojanstva ličnosti i morala (naročito žrtve seksualnih delikata, bez obzira na pol).
Oblici naknade
A) Novčana naknada (Osnovno sredstvo) Prilikom odlučivanja o visini, sud je dužan da vodi računa o:
• Značaju povređenog dobra;
• Cilju naknade;
• Tome da se naknadom ne pogoduje težnjama nespojivim sa njenom prirodom (sprečavanje komercijalizacije bola).
• Praksa: Sudovi koriste smernice (tarifnike) najviše sudske instance radi ujednačavanja prakse.
B) Nenovčana naknada (Povreda prava ličnosti) Sud može narediti kao sankciju:
• Objavljivanje presude ili ispravke;
• Povlačenje izjave kojom je povreda učinjena.
• Specifičnost: Ovo sredstvo je dostupno i pravnim licima (jer ona ne mogu trpeti bol, ali imaju ugled).
Sud može dosuditi naknadu i za buduću neimovinsku štetu ako je po redovnom toku stvari izvesno da će ona trajati.
• Primeri: Trajni fizički bol, trajna naruženost ili psihički bol deteta koje će tek kasnije postati svesno gubitka roditelja.
Aktivna legitimacija posrednih oštećenika (Članovi porodice)
Ovo je pravo članova porodice na naknadu sopstvene štete (duševnog bola) zbog stradanja bliskog lica. To je njihovo izvorno imovinsko pravo, a ne nasleđeno pravo.
Slučaj 1: SMRT bliskog lica Pravo na naknadu imaju:
• Bračni i vanbračni drug, deca, roditelji (uvek).
• Braća i sestre: SAMO ako je postojala trajnija zajednica života sa umrlim.
Slučaj 2: Naročito TEŽAK INVALIDITET bliskog lica Pravo na naknadu imaju:
• Bračni i vanbračni drug, deca, roditelji.
• Braća i sestre: ISKLJUČENI SU (nemaju pravo na naknadu u ovom slučaju, bez obzira na zajednicu života).
Nasleđivanje i prenosivost (Režim ličnog prava)
Pravo na naknadu neimovinske štete vezano je za ličnost i nenasledivo je po automatizmu.
• Uslov za nasleđivanje: Naslednici mogu naslediti ovo pravo samo ako je ono za života oštećenog:
1. Priznato pismenim sporazumom, ili
2. Priznato pravosnažnom sudskom odlukom.
• Napomena: Tada se nasleđuje pravo iz presude/ugovora, a ne samo pravo na naknadu bola. Isto važi i za ustupanje i prebijanje potraživanja.
Pravila o podeljenoj odgovornosti (doprinos oštećenog) i pravila o sniženju naknade (materijalno stanje štetnika) shodno se primenjuju i na neimovinsku štetu.
