Preuzimanje duga je ugovor između dužnika i trećeg lica (preuzimaoca), koji je neposredno upravljen na singularnu sukcesiju u tuđi dug.
Suština instituta je u promeni ličnosti dužnika: preuzimalac stupa na mesto prvobitnog dužnika, a prvobitni dužnik se istovremeno oslobađa obaveze.
Ratio legis: Iako je ugovor zaključen između dužnika i trećeg lica, pristanak poverioca je neophodan. Poverilac ne može mimo svoje volje biti upućen na novog dužnika, jer bi on mogao biti manje platežno sposoban ili manje voljan da izvrši obavezu od prvobitnog dužnika.
Prema pozitivnom pravu, ugovor o preuzimanju duga ima specifičnu pravnu prirodu:
• Pravni posao raspolaganja: Ovo nije posao obvezivanja (da će neko nešto uraditi), već posao raspolaganja. Promena dužnika nastupa kao neposredna posledica samog ugovora. Ne zahteva se nikakva naknadna radnja da bi do promene došlo.
• Odsustvo novacije (Nema novirajućeg efekta): Obligacija se ne gasi da bi nastala nova. Ona zadržava svoj identitet i kontinuitet.
◦ Poveriočevo potraživanje ostaje isto, ne menja se pravni naslov ni sadržina, menja se samo ličnost koja duguje,.
Da bi došlo do punovažnog preuzimanja duga sa oslobađajućim dejstvom, neophodno je:
• Ugovor između dužnika i preuzimaoca: Poverilac nije ugovorna strana u ovom odnosu.
• Pristanak poverioca: Ovo je konstitutivan element za dejstvo prema poveriocu. Bez pristanka poverioca, ugovor ne može proizvesti oslobađajuće dejstvo (dužnik se ne može osloboditi bez volje poverioca),.
Pravno dejstvo zavisi isključivo od stava poverioca:
A) Ako poverilac da pristanak:
• Dolazi do oslobađanja starog dužnika.
• Preuzimalac stupa na njegovo mesto u obligaciji.
B) Ako poverilac uskrati pristanak (Konverzija):
• Ugovor ne prestaje da postoji, ali se modifikuju njegova dejstva.
• Ugovor tada po sili zakona ima dejstvo preuzimanja ispunjenja.
• Posledica: Stari dužnik ostaje u obavezi prema poveriocu, a preuzimalac ima obavezu samo prema dužniku da isplati dug kad on dospe.
Bitno je razlikovati preuzimanje duga od sledećih instituta:
• Preuzimanje ispunjenja: Kod preuzimanja ispunjenja treće lice se obavezuje dužniku da izvrši obavezu, ali ne postaje dužnik prema poveriocu. Kod preuzimanja duga, treće lice stupa na mesto dužnika.
• Predugovor o preuzimanju duga: To je obavezivanje da se u budućnosti zaključi ugovor o preuzimanju duga. Kod samog preuzimanja duga, promena nastupa odmah, samim ugovorom.
• Otpuštanje duga: Otpuštanje duga gasi obligaciju. Preuzimanje duga ne gasi obligaciju, već je održava na snazi uz promenu subjekta.
Pravno dejstvo ugovora o preuzimanju duga
Pravno dejstvo ugovora između dužnika i preuzimaoca u potpunosti zavisi od pristanka poverioca.
• Pozitivan ishod (Pristanak dat): Ugovor proizvodi svoje pune, nameravane efekte. Preuzimalac stupa na mesto dužnika, a pređašnji dužnik se oslobađa obaveze.
• Vremensko dejstvo (Ex tunc): Ako poverilac naknadno da pristanak, smatra se da je do promene došlo u času zaključenja ugovora između dužnika i preuzimaoca, a ne u trenutku davanja pristanka.
• Pravna priroda odnosa: Ovo nije trostrani ugovor. Pristanak poverioca nije prihvat ponude, već uslov za dejstvo ugovora.
Konverzija ugovora (Ako pristanak izostane)
Šta se dešava ako poverilac uskrati pristanak ili ga još nije dao?
• Ugovor se ne gasi, već menja dejstvo (konverzija).
• Proizvodi dejstva ugovora o preuzimanju ispunjenja.
• Posledica: Stari dužnik ostaje obavezan prema poveriocu, ali preuzimalac ima obavezu prema starom dužniku da isplati dug kada on dospe.
Zaštita poverioca (Slučaj prezaduženosti preuzimaoca)
Zakon štiti poverioca od prevare ili rizika da mu dug preuzme lice koje nema imovine.
• Uslov: Ako je preuzimalac bio prezadužen u vreme pristanka poverioca, a poverilac to nije znao niti morao znati.
• Dejstvo (Konverzija u pristupanje dugu): Prvobitni dužnik se ne oslobađa.
• Nastaje kumulativna promena – preuzimalac ne menja dužnika, već mu se pridružuje. Odgovaraju i stari i novi dužnik (kao kod pristupanja dugu).
Sudbina sporednih prava i sredstava obezbeđenja
Promena ličnosti dužnika značajno utiče na sporedna prava jer se menja platežna moć i rizik naplate.
A) Sredstva obezbeđenja od trećih lica (Ključno za ispit!)
• Pravilo: Jemstvo i zaloga koje je dalo treće lice prestaju promenom dužnika.
• Izuzetak: Opstaju samo ako jemac ili zalogodavac daju pristanak da odgovaraju i za novog dužnika.
◦ Napomena: Pristanak jemca se smatra zaključenjem novog ugovora o jemstvu.
B) Ostala sporedna prava
• Sva ostala prava koja su vezana za potraživanje (a ne strogo za ličnost ili imovinu trećeg lica) ne prestaju.
• Opstaju: ugovorna kazna, kapara, odustanica.
C) Dospele kamate (Specifičnost)
• Preuzimanje duga ne podrazumeva automatsko preuzimanje dospelih, a neisplaćenih kamata.
• Pravo na dospele kamate je samostalno potraživanje, pa se njihovo preuzimanje mora posebno ugovoriti.
Prava i prigovori novog dužnika
• Mogućnosti ispunjenja: Preuzimalac ima ista prava kao stari dužnik (npr. da otplati dug pre roka, pravo izbora kod alternativnih obligacija).
• Zastarelost: Zaključenje ugovora o preuzimanju duga ne prekida rok zastarelosti potraživanja.
Odsustvo subrogacije
Kada preuzimalac isplati dug poveriocu:
• Ne dolazi do personalne subrogacije (ne stupa na mesto poverioca).
• Obrazloženje: Preuzimalac ispunjava svoju sopstvenu obavezu (jer je postao dužnik), a ne tuđu. Pređašnji dužnik se već oslobodio, pa nema prema kome da se vrši regres.
Forma ugovora o preuzimanju duga
A) Načelo neformalnosti (Opšte pravilo)
Ugovor o preuzimanju duga je neformalan pravni posao. Zakon ne zahteva posebnu formu ni za:
• Ugovor između dužnika i preuzimaoca.
• Pristanak poverioca.
• Obaveštenje poverioca o ugovoru.
Strane su slobodne da izaberu oblik u kojem izjavljuju svoju volju.
B) Teorija o paralelizmu formi (Izuzetak)
U domaćoj pravnoj teoriji postoji stav da, ako dug potiče iz formalnog ugovora, onda i preuzimanje tog duga mora pratiti istu formu.
• Zahtev: Traži se da ugovor o preuzimanju i pristanak poverioca budu u istoj formi koja je zakonom propisana za osnovni ugovor iz kojeg dug potiče.
• Kritika i praksa: Ako su poverilac i dužnik ugovorili posebnu formu za osnovni posao (a zakon je ne traži), nema opravdanog razloga insistirati na formi kod preuzimanja ako se poverilac saglasi sa neformalnim preuzimanjem.
Davanje pristanka poverioca
A) Načini izražavanja volje
Poverilac svoj pristanak može dati:
• Izričito: Pismenom ili usmenom izjavom.
• Prećutno (Konkludentno): Npr. primanjem ispunjenja od preuzimaoca bez ograde, ako je preuzimalac ispunio u svoje ime.
B) Rok i ćutanje
• Ako dužnik ili preuzimalac ostave rok poveriocu da se izjasni, a on ne odgovori – smatra se da je odbio da da pristanak.
• Poverilac može usloviti svoj pristanak time da stari dužnik ostane u obavezi kao jemac.
C) Specifičnost kod hipoteke (Sukob zakona – Pazi na ispitu!)
Postoje dva režima u zavisnosti od toga koji se zakon primenjuje (ZOO kao opšti ili Zakon o hipoteci kao specijalni zakon).
1. Režim ZOO (Opšte pravilo – „Pretpostavljeni pristanak“): Ako se preuzima dug obezbeđen hipotekom prilikom promene vlasnika nepokretnosti: Smatra se da je poverilac pristao ako na pismeni poziv otuđioca ne odgovori u roku od 3 meseca (pod uslovom da je u pozivu upozoren, na ovu posledicu).
2. Režim Zakona o hipoteci iz 2005. (Lex specialis – „Obavezna pismena forma“): Ovaj zakon derogira ZOO u materiji hipoteke. Ugovor o preuzimanju duga obezbeđenog hipotekom proizvodi dejstvo samo ako je hipotekarni poverilac dao pristanak u pismenom obliku.
Zaključak za ispit: Kod hipoteke se danas zahteva izričit pismeni pristanak poverioca, čime je napušteno pravilo o prećutnom pristanku ćutanjem iz ZOO-a.
Predmet preuzimanja
A) Opšte pravilo
Predmet preuzimanja načelno može biti bilo koja obaveza (dug).
B) Ograničenja (Šta se NE može preuzeti?)
Ne mogu se preuzeti obaveze čija se priroda protivi promeni ličnosti dužnika:
• Lične obaveze (Intuitu personae): Dugovanja gde je ličnost dužnika bitan element ili je cilj ustanove takav da ne trpi zamenu (npr. zakonska obaveza izdržavanja).
• Nedopuštene obaveze: Obaveze iz zabranjenih ugovora.
• Sporedna prava (Samostalno): Sporedna dugovanja se ne mogu preuzeti odvojeno od glavnog duga dokle god su sporedna (npr. ne može se preuzeti samo obaveza plaćanja zatezne kamate ili ugovorne kazne bez glavnog duga).
C) Izuzetak za dospela sporedna potraživanja
Sporedna potraživanja postaju samostalna onog časa kada dospeju za naplatu. Tada se ona mogu samostalno preuzeti (odvojeno od glavnice).
• Primeri: Dospeli obroci izdržavanja, dospela kamata, dospela ugovorna kazna.
Apstraktnost preuzimanja duga
Ugovor o preuzimanju duga je apstraktan dvostrani pravni posao raspolaganja.
• Značenje apstraktnosti: Poverioca se ne tiče kauza (razlog/osnov) zbog koje je preuzimalac pristao da preuzme tuđi dug.
• Odnos preuzimalac – stari dužnik: To je interni odnos. Razlozi mogu biti različiti (npr. preuzimalac duguje novac starom dužniku, želi da mu učini poklon, ili kao u primeru miraza – otac preuzima dug verenika ćerke).
• Dejstvo: Čak i ako taj interni razlog otpadne (npr. brak se ne zaključi, ili se ispostavi da preuzimalac zapravo ne duguje starom dužniku), preuzimanje duga ostaje punovažno prema poveriocu.
◦ Posledica: Preuzimalac mora platiti poveriocu, a od starog dužnika može tražiti povraćaj samo po pravilima o sticanju bez osnova
Prigovori preuzimaoca
Prigovori se dele u tri grupe.
A) Prigovori koje preuzimalac MOŽE istaći poveriocu
1. Objektivni prigovori (Vezani za sam dug):
◦ Svi prigovori koji proističu iz originalnog odnosa između starog dužnika i poverioca (iz koga potiče dug).
◦ Primeri: Da je dug već isplaćen (ugašen), da je ugovor ništav, da ugovor nije ni zaključen, da je potraživanje zastarelo,.
2. Lični prigovori preuzimaoca (Vezani za odnos Poverilac – Preuzimalac):
◦ Prigovori koje sam preuzimalac ima direktno prema poveriocu.
◦ Primer: Kompenzacija (Prebijanje) – preuzimalac može prebiti preuzeti dug sa nekim svojim potraživanjem koje on ima prema poveriocu.
◦ Prigovor da je sam ugovor o preuzimanju duga ništav ili poništen (npr. usled mane volje preuzimaoca).
B) Prigovori koje preuzimalac NE MOŽE istaći poveriocu
1. Prigovori iz internog odnosa (Preuzimalac – Stari dužnik):
◦ Zbog apstraktnosti posla, preuzimalac ne može reći poveriocu: „Neću da platim jer je moj ugovor sa starim dužnikom ništav“ ili „Mislio sam da mu dugujem, ali ne dugujem“,.
2. Prigovori vezani za ugovornu poziciju starog dužnika (Ključno za razlikovanje!):
◦ Preuzimalac preuzima dug, ali ne stupa u ugovorni odnos (ne postaje ugovorna strana umesto dužnika u celosti).
◦ Zato ne može istaći:
▪ Prigovor neispunjenog ugovora (Exceptio non adimpleti contractus): Ne može reći „Neću platiti cenu jer nisi isporučio robu starom dužniku“ – ovo pravo ostaje starom dužniku,.
▪ Pravo na raskid ili poništaj originalnog ugovora zbog mana volje starog dužnika.
▪ Kompenzaciju potraživanjem starog dužnika: Ne može prebiti dug potraživanjem koje stari dužnik ima prema poveriocu (nedostaje uzajamnost),.
Zastarelost (Specifičnost)
• Nema prekida roka: Zaključenje ugovora o preuzimanju duga samo po sebi ne prekida tok zastarelosti, niti se smatra priznanjem duga u smislu člana 387. ZOO.
• Vreme koje je teklo u korist prvobitnog dužnika nastavlja da teče i u korist preuzimaoca.
Primer za razumevanje
Slučaj: Zakupac preuzima dug zakupodavca (vlasnika stana) prema majstoru (preduzimaču) za renoviranje stana.
• Šta zakupac (novi dužnik) MOŽE reći majstoru: „Tvoje potraživanje prema vlasniku je zastarelo“ ili „Ja tebi (majstore) sam pozajmio novac ranije, pa vršim prebijanje.“
• Šta zakupac NE MOŽE reći majstoru: „Neću da platim jer mi zakupodavac nije popravio grejanje (iz ugovora o zakupu)“ ili „Neću da platim jer ti nisi dobro okrečio stan (prigovor neispunjenja/manljivosti) – to mora da reši vlasnik stana.“
