Sedište i nacionalnost privrednog društva

Pojam/Definicija:

  • Sedište: Mesto u kojem se društvo nalazi, tačnije mesto iz kog ono redovno upravlja svojim poslovima (to je mesto u kom se nalazi organ koji vodi tekuće poslove, npr. direktor). Društvo mora da ima samo jedno sedište.
  • Nacionalnost (državna pripadnost): Pravni odnos privrednog društva sa jednom državom, u kojem mu ona priznaje pravni subjektivitet i svojstvo domaćeg lica, ali ga i podređuje svom pravnom poretku (npr. plaćanje poreza). Privredno društvo mora imati nacionalnost, i to samo jedne države (zabranjeno je da bude apatrid ili bipatrid).

Pravna priroda i osnovne karakteristike:

  • Određivanje nacionalnosti u pravu Srbije (ZPD): Srbija primenjuje mešoviti sistem. Osnovno pravilo jeste sistem registracije – društvo ima nacionalnost države po čijem pravu je osnovano. Dopunsko merilo je sistem stvarnog sedišta – ukoliko društvo ima stvarno sedište van države registracije, a ta država ga po svom pravu smatra domaćim, onda ono ima njenu nacionalnost i za Srbiju.
  • Uporednopravna napomena: U anglosaksonskom pravu primenjuje se sistem inkorporacije (mesto registracije), u kontinentalnom sistem stvarnog sedišta, dok se u vanrednim i ratnim prilikama primenjuje sistem kontrole, gde se zanemaruju formalni kriterijumi i gleda ko stvarno upravlja i čiji je kapital.
  • Ratio legis (Pravo EU): Na nivou Evropske unije garantovana je sloboda premeštanja sedišta iz jedne države članice u drugu, što proizlazi iz načela slobode poslovnog nastanjivanja (kretanje lica). Društvo premeštanjem menja nacionalnost, ali zadržava pravni subjektivitet bez potrebe da se ponovo osniva i likvidira.

Pravni značaj sedišta (Zašto je važno?):

  • Mesto čuvanja dokumentacije: Tu se drže opšti akti, poslovne knjige (koje se mogu ugovorom poveriti i stručnom licu van društva) i druge isprave.
  • Mesto komunikacije i dostave: Pored sedišta, društvo može imati i registrovanu posebnu adresu za prijem pošte, kao i obaveznu adresu za prijem elektronske pošte.
    • Fikcija uredne dostave: Ako se preporučena pošiljka ne uruči na adresi, smatra se dostavljenom istekom osmog dana od ponovnog slanja (uz razmak od najmanje 15 dana između dva slanja). Ovo pravilo ne važi za sudsku i upravnu dostavu.
  • Procesnopravni značaj: Prema sedištu se određuje mesna nadležnost sudova (actor sequitur forum rei – tužba se podnosi sudu tuženog), upravnih i poreskih organa, kao i nadležnost u stečajnom i izvršnom postupku.
  • Materijalnopravni značaj: Određuje mesto zaključenja ili ispunjenja ugovora (ako stranke nisu drugačije ugovorile).

Osnivanje i akti:

  • Sedište određuju osnivači i ono je obavezan element osnivačkog akta.
  • Upisuje se u registar sa tačnim geografskim nazivom naselja, nazivom ulice i brojem (adresom).

Organi društva (Upravljanje) i promena sedišta:

  • Odluku o promeni sedišta donosi nadležni organ društva (organ koji je po zakonu i statutu nadležan za izmenu osnivačkog akta – npr. Skupština članova/akcionara).
  • Budući da je sedište obavezni element, njegova promena iziskuje izmenu osnivačkog akta i obaveznu registraciju promena.

Prestanak/Statusne promene (Premeštanje u inostranstvo):

  • Ukoliko društvo premešta sedište u inostranstvo, država novog sedišta najčešće zahteva da se društvo tu ponovo osnuje prema njenim propisima.
  • Po pravu Srbije, stranim licima je dozvoljeno iznošenje kapitala prilikom preseljenja sedišta, ali pod apsolutnim uslovom da su prethodno izmirene sve obaveze prema državi (porezi) i domaćim poveriocima (dugovi).

Postavi komentar