Privredno društvo je pravno lice koje pravne poslove preduzima posredno, preko ovlašćenih fizičkih lica – zastupnika.
- Zastupnik je lice koje u ime i za račun društva (zastupanog) preduzima pravne poslove tako da pravni odnos nastaje neposredno između trećeg lica i društva.
- Zastupnik obavlja spoljno zastupanje (odnosi sa trećim licima, npr. zaključivanje ugovora, sudski postupci), ali i unutrašnje postupanje (nastupanje prema organima društva).
Način i vrste zastupanja
- Društvo mora imati najmanje jednog zastupnika kako bi izražavalo volju u pravnom prometu (za razliku od preduzetnika koji posluje lično).
- Načini zastupanja (kada ih ima više):
- Pojedinačno zastupanje: Svaki zastupnik postupa samostalno (u sumnji se pretpostavlja ovaj oblik).
- Zajedničko zastupanje: Za aktivne radnje (izjave prema trećim licima) nužna je saglasnost svih; za pasivne radnje (prijem izjava od trećih lica) izjava je punovažna i kada je učinjena prema samo jednom zastupniku.
- Vrste zastupnika prema izvoru ovlašćenja:
- Zakonski (obavezan)
- Statutarni (fakultativan)
- Ugovorni (punomoćnik i prokurista – fakultativan)
- Sudski (u specifičnim situacijama)
Organi društva i izvori ovlašćenja zastupnika
- Zakonski zastupnik: Ovlašćenje crpi direktno iz zakona. To je direktor (u društvu kapitala) ili ortak/komplementar (u društvima lica).
- On je organ društva (deluje kao alter ego društva, a ne kao posredni zastupnik) i ima izvorno ovlašćenje.
- Imenovanje i razrešenje vrši nadležni organ društva (npr. skupština). Odluka ima konstitutivno dejstvo (prava nastaju samim donošenjem), dok upis u registar ima samo deklarativno dejstvo. Zbog toga je punovažan ugovor koji razrešeni direktor zaključi pre upisa brisanja u registar, pod uslovom da je treće lice savesno.
- Statutarni zastupnik: Ovlašćenje crpi iz opšteg akta (osnivački akt/statut) ili odluke nadležnog organa. (Istorijska napomena: Izraz vodi poreklo iz socijalističkog perioda kada su se donosili ‘statuti’ preduzeća) U praksi, to su najčešće rukovodioci sektora koji imaju neposredno ovlašćenje u okviru poverenih poslova.
- Sudski zastupnik: Imenovan odlukom suda, npr. stečajni upravnik. Njegovim imenovanjem prestaju sva ovlašćenja za upravljanje i zastupanje dotadašnjim organima (suspenzija organa društva) i prelaze na njega u cilju namirenja poverilaca.
Fiducijarne dužnosti i ograničenja ovlašćenja
- Ratio legis: S obzirom na to da zastupnici imaju ogromnu moć da stvaraju obaveze za društvo, zakon im nameće fiducijarne dužnosti (posebne dužnosti prema društvu) kako bi se sprečio sukob njihovog ličnog i društvenog interesa.
- Dužnost odanosti: Zastupnik mora štititi interese društva i podrediti im svoj lični interes.
- Zakonska ograničenja ovlašćenja (ne mogu se menjati):
- Zabrana samougovaranja i dvostrukog zastupanja: Zastupnik ne sme zaključiti ugovor u kojem je sa jedne strane on sam (ili lice koje zastupa), a sa druge društvo. Ugovori su ništavi bez posebnog odobrenja, osim ako je u pitanju zakonski zastupnik koji je ujedno i jedini član društva.
- Poslovi velike vrednosti: Ovo je raspolaganje imovinom čija vrednost iznosi najmanje 30% knjigovodstvene vrednosti ukupne imovine društva. Za ove poslove direktor sme da postupa samo uz saglasnost skupštine. Ugovor je punovažan i bez saglasnosti ako je treće lice bilo savesno, ali članovi uprave (direktori, članovi nadzornog odbora) solidarno odgovaraju društvu za nastalu štetu.
- Statutarna ograničenja ovlašćenja (interno regulisana):
- Društvo opštim aktom može ograničiti zastupnike po vrsti posla, do određenog iznosa (npr. do 20% osnovnog kapitala) ili uvesti obavezno zajedničko zastupanje.
- Značaj prema trećim licima: Iako se upisuju u registar, ova ograničenja generalno ne deluju prema trećim licima. Društvo nema pravo da traži poništaj ugovora zbog prekoračenja ovlašćenja (jer registracija ne stvara automatsku nesavesnost trećeg lica).
- Izuzetak: Društvo može osporiti ugovor samo ako je prekršeno pravilo zajedničkog zastupanja (supotpis), pod uslovom da je takvo ograničenje bilo upisano u registar pre zaključenja posla.
