Građanskopravni delikti

Građanskopravni delikt je ponašanje (bilo u vidu činjenja ili propuštanja) kojim se drugome prouzrokuje šteta i koje prouzrokovača, ili lice koje za njega odgovara, obavezuje na naknadu te štete.

  • Priroda ponašanja: Ponašanje se najčešće sastoji u nekoj aktivnosti (npr. cepanje tuđeg odela, paljenje kuće), ali to može biti i pasivno ponašanje – propuštanje da se učini ono što je trebalo (npr. lice iskopa rupu, a ne osvetli je, pa se prolaznik povredi).
  • Razgraničenje: Građanskopravni delikt pokriva sve slučajeve građanske (deliktne) odgovornosti, osim onih koji nastaju povredom jedne već postojeće obligacije, kada govorimo o ugovornoj odgovornosti (npr. krojač trpi štetu jer mu prodavac nije na vreme isporučio šivaću mašinu).

Pravni subjekti i njihove obaveze

  • Subjekti:
    • Štetnik (dužnik): Lice koje je prouzrokovalo štetu i na kome leži obaveza naknade štete.
    • Oštećenik (poverilac): Lice koje trpi štetu i koje ima subjektivno pravo da zahteva naknadu štete.
  • Krivica i protivpravnost (Ključno za ispit!):
    • Po pravilu, štetnik je kriv za štetu, a njegovo ponašanje je protivpravno sa stanovišta pravnih normi.
    • Izuzetak (Objektivna odgovornost): Krivica i protivpravnost nisu nužno pojmovno obeležje delikta u građanskom pravu. Postoje situacije u kojima je aktivnost potpuno dozvoljena i nema krivice, ali obaveza naknade štete ipak nastaje (npr. preduzeće ima ovlašćenje za rudarska istraživanja, preduzima sve mere opreza, ali usled sleganja terena dođe do štete).

Pravne posledice i dejstvo

  • Izvršenjem građanskog delikta nastaje obligacioni odnos između štetnika i oštećenika koji deluje isključivo inter partes (između tačno određenih lica).
  • Glavna pravna posledica i predmet ovog odnosa je obaveza naknade štete (restitucija ili novčana naknada).

Odnos sa krivičnim pravom (Sličnosti i razlike)

  • Kumulacija: Određene radnje/neradnje su istovremeno i krivični i građanski delikti, jer su društveno opasne (krivično pravo) i prouzrokuju štetu (građansko pravo) – npr. ubistvo ili nanošenje telesne povrede.
  • Razdvajanje:
    • Krivično delo bez građanskog delikta: Postoji opasnost, ali nema štete (npr. neuspeo pokušaj ubistva).
    • Građanski delikt bez krivičnog dela: Postoji šteta, ali nema društvene opasnosti propisane krivičnim zakonom (npr. nepažnjom razbijen prozor na tuđoj zgradi).

Postavi komentar